7 razloga zašto Visia Croatica ipak ne može spasiti Imunološki zavod
Analitičari tvrde da su ciljevi koje proklamira Visia Croatica populizam
Predstavnici društva Visia Croatica ovih dana obilaze Hrvatsku i skupljaju priloge građana za privatizaciju Imunološkog zavoda. Oni su jedini preostali zainteresirani kupac za 54,38 posto dionica tvrtke kojoj su već prošli svi rokovi za prodaju a kopne i šanse za spas.
Nakon što su od kupnje Imunološkog odustali svi ozbiljni ulagači, ponuda Visia Croatice od 8 milijuna kuna za preuzimanje većinskog vlasništva i još najmanje 100 miljuna kuna ulaganja u prvoj godini kako nalažu uvjeti natječaja, nedavno je dobila preporuku Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Proces će zaključiti odluka Vlade.
Saga o propasti Imunološkog zavoda time se nipošto neće približiti kraju. Vlada je nevoljko počela prodavati Imunološki nakon što je bivši direktor proglasio stečaj a ona nije uspjela naći strateškog partnera. Interes ulagača nije bio ni približno onoliki koliki su u svojim izjavama uoči otvaranja natječaja najavljivali predstavnici Imunološkog zavoda. Ali je bio solidan.
1. Imunološki ne želi izdvojiti zdravi biznis
Najkonkretnije planove ulaganja pokazali su PharmaS Luke Rajića koja je predala ponudu skupa s equity fondom Nexus te Jadran Galenski Laboratorij Ive Usmijanija. Rajić je planirao uložiti 30tak miljuna uera u novi pogon, već je bio i rezervirao prostor u tvornici PharmaS-a u Popovači. Jadran Galenski Laboratorij htio je čak postati i strateški partner jer je vidio potencijal u tada još zdravoj proizvodnji virusnih cjepiva.
Usmiani je bio spreman uložiti u nove tehnologije, specijalizirane pogone i razvoj cjepiva protiv parotitisa. Imunološki je, tvrdili su potencijalni kupci, stvarao niz problema, od davanja nepotpune dokumentacije do onemogućavanja provođenja svih procedura dubinskog snimanja.
2. Svi ozbiljni ulagači su odustali
Prvi su odustali PharmaS i Nexus, objasnivši da su im uvjeti natječaja neprihvatljivi, da je financijsko i operativno stanje Imunološkog izrazito loše i da su “nerazriješena bitna pitanja u poslovanju”. Zadnji je odustao Jadran Galenski Laboratorij, nedugo nakon što su predstavili svoje impresivne nove razvojne pogone u predgrađu Rijeke.
Nitko ozbiljan nije htio kupiti urušenu firmu, koja ima problema s licencama i tvrdi da se želi oporaviti a nije spremna izdvojiti ni malo preostalog zdravog biznisa. Kad je odustao i JGL, ostala je Visia Croatica, sa svojim planom da Imunološki privatizira po modelu komanditnog društva.
3. Građani su reagirali tek na stav liječničkih udruga
U Visia Croatici tvrde da osam milijuna kuna za preuzimanje Imunološkog mogu skupiti prilozima građana. Krenuli su sporo, ali kad su iza njih stali Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), Hrvatski liječnički sindikat (HLS) i Hrvatska liječnička komora, u kratkom vremenu 15.000 ljudi im je uplatilo 2 milijuna kuna.
“Svakodnevno nam dolaze investitori koji to mogu financirati.” kažu u Visia Croatici “Međutim ideja Visie Croatice nije da to financiraju veliki ulagači, nego da to bude narod, koji će znati zaštiti svoj nacionalni interes kada ga već nije znala štititi Država”.
4. Nitko ne zna tko su ‘potencijalni ulagači’
Ideja je, kažu, nadahnuta radničkim dioničarstvom. “Zato smo i odabrali model komanditnog društva, želimo okupiti najširi mogući broj građana, pravnih subjekata, jedinica lokalne uprave i udruga te na taj način prikupiti potreban iznos”. Ako novac ne sakupe, uzet će “nekog od većih investitora” koji im se navodno nude.
Nisu htjeli reći tko je zainteresiran za ulaganje, “ukoliko se veliki investitori uključe financijski u Inicijativu, oni će sami odlučiti žele li se predstaviti javnosti.” kažu “Svi su dobrodošli, ali prije svih želja nam je da to budu hrvatski građani”. Tu nastupa stvarnost
Nemojte zaboraviti da su se svi ozbiljni ulagači povukli zbog uvjeta natječaja za kupnju Imunološkog i zbog onoga što su vidjeli u dubinskom snimanju, kažu ekonomski analitičari s kojima smo razgovarali. Teško je vjerovati da će se znajući to, u ulaganje više do 100 milijuna kuna upustiti neki novi ozbiljni ulagač. Komanditno društvo u tom je kontekstu, tvrde, utopija.
5. Privatni kapital bi tražio pravo upravljanja, a to se kosi s komanditnim modelom Visia Croatice
Komanditni model odnosno model ograničenog partnerstva u Hrvatskoj nije uobičajen a najpoznatiji je tvrtkama Lidl i Kaufland koje su ovdje tako ustrojene. U komanditnim društvima dioničari se dijele u dvije kategorije. Komplementari, što Visia Croatica želi biti u Imunološkom zavodu, odgovaraju za dugove firme neograničeno, solidarno i svojom imovinom. Komanditori, u ovom slučaju građani, odgovaraju i dijele dobit sukladno svom udjelu.
Minimalni udjel za Imunološki je 100 kuna a Visia Croatica želi da svi komanditori dobiju jednaka prava odlučivanja i podjele dobiti bez obzira na ulog, dok bi Imunološkim zavodom uime građan upravljali oni. Prema ocjenama analitičara to je nejasan model “suprotan svim pravilima korporativnog upravljanja”. Visia Croatica postavlja i uvjet da svaki član društva ima jedan glas, što ne ostavlja gotovo nikakav interes većem ulagaču a sakupiti 100 milijuna kuna od građana posve je iluzoran cilj.
Kad su iza Visia Croatice stale liječničke udruge, građani su počeli uplaćivati uloge i skupili 2 milijuna kuna
6. Uspješno mobilizirali građane domoljubljem i strateškim interesima
Visia Croatica dosad je ipak bila uspješna u mobilizaciji građana, igrajući na sigurnu kartu domoljublja i obrane strateških interesa. Međutim, postavlja se pitanje koliko je, nakon početnog zanosa i uspjeha u prikupljanju sredstava, sposobna prikupiti dovoljna sredstva za obnovu tvrtke i osoviti ju na noge.
Ekonomski analitičar Damir Novotny cijelu stvar smatra tek sindikalnom idejom. Tvrdi da se inicijativa nikako ne može promatrati kao spašavanje posebnog nacionalnog interesa, već kao pokušaj da se spasi jedno poduzeće kakvih je u Hrvatskoj mnogo propalo.
7. Banke bi tražile učešće, Visia Croatica morala bi sakupiti još barem 25 milijuna kuna
“Ne vjerujem da će Visia Croatica prikupiti potrebnih 100 milijuna kuna, donacije građana neće biti dovoljne a krajnje je upitno hoće li se banke ili privatni ulagači angažirati. ” kaže Novotny, “U Imunološki zavod realno treba uložiti 25-30 milijuna kuna. Svi su se ozbiljni ulagači povukli, što je znakovito. Banke bi tražile učešće, HBOR koji je najpovoljniji traži 25 posto, što znači da bi Visia Croatica povrh svega morala sakupiti još 25 milijuna kuna. Drugi način je prikupljanje privatnog kapitala ulagača koji bi tražio većinski udio i pravo upravljanja, a to se kosi s modelom komanditnog društva kakvog je zamislila Visia Croatica”.
Sindikalna povjerenica u Imunološkom zavodu Lidija Jagarinec sama nije uplatila komanditni ulog, ali kaže da planira uplatiti i da će pozvati sve građane i sindikalne središnjice da porže inicijativu, barem sa simboličnih 100 kuna. “Uzdam se u darežljivost građana i vjerujem u uspjeh Visia Croatice ali poučena iskustvima drugih propalih tvrtki, ipak ću ostati sumnjičava dok Vlada ne odobri prodaju.” kaže. ” Sindikat i radnici nikad nisu bili za privatizaciju Imunološkog zavoda, ali ako se Vlada odlučila na prodaju onda smatram da nema alternative.” Ako operacija ne uspije, Visia Croatica kaže da će novac vratiti građanima.