Nekad je nužno odabrati stranu

Agencija Five u Zagreb je dovukla predavače iz vodećih svjetskih kompanija. Bio sam tamo i uživao

Konferencija High Five bavila se generacijom Z, koja nam stiže nakon millenialsa

FOTO: Hrvoje Mihajlic

Najveći hrvatski proizvođač mobilnih aplikacija, zagrebačka agencija Five, u subotu je održala zanimljivu konferenciju naziva High Five, o generaciji koja stiže nakon millenialsa. Kada sam pisao najavu High Fivea, bio sam pomalo nespreman na činjenicu da će ljudi rođeni 2000. godine, takozvana generacija Z, sljedeće godine stići na tržište rada. Five je doveo šest predavača iz važnih svjetskih kompanija s kojima surađuju, poput izdavačke kuće Penguin Random House, hotelskog lanca Marriott, streaming servisa Napster, obrazovnog giganta Rosetta Stone i potrošačkog vodiča Consumer Affairs.

“Pripadnici generacije Z u kontaktu su s raznim uređajima otkako su bili djeca. Tehnički su znatno osvješteniji od svojih roditelji”, kazao je Dennis Tyrell, šef online marketinga i digitalne produkcije Penguin Random Housea. Upravo je ta tvrdnja jedna od glavnih karakteristika generacije Z o kojoj se razgovaralo na konferenciji; nemaju baš nikakvu averziju prema tehnologiji, već je prihvaćaju kao prirodan dio svog života.

Corey Nascenzi i Dennis Tyrell su objasnili kako se izdavačka kuća Penguin Random House prilagođava Generaciji Z Hrvoje Mihajlic

“Ne samo da stalno koriste jedan ekran, već istovremeno koriste dva, tri ekrana”, nadovezala se Corey Nascenzi, product manager Penguin Random Housea. Generacija Z je relativno zahtjevan kupac. Obožavaju veliki izbor, a očekuju instantno zadovoljstvo od proizvoda koje koriste.

Velika popularnost audio knjiga

Govornici Penguin Random Housea istaknuli su da 73 posto tinejdžera u SAD-u ima smartphone. Korištenje mobitela odavno je preteklo gledanje televizije među mlađom populacijom. Penguin Random House stoga se sve više fokusira na digitalni sadržaj, poput e-knjiga i audio knjiga, no ne planiraju smanjiti broj tiskanih izdanja.”Ne postoji direktni supstitut za osjećaj uzimanja friške knjige u ruke, i listanja par mirišljavih stranica pod prstima”, kazali su. Međutim, mlađa populacija ima sve manje vremena i strpljenja za čitanje, stoga radije preslušaju knjigu u audio formatu, na putu do posla ili fakulteta.

Kako im chatbot pomaže u traženju novih suradnika, objasnili su Lance Bloomberg and Hannah Grisham iz Marriott Internationala Hrvoje Mihajlic

Iz Marriott Internationala, najveće hotelske grupacije na svijetu, predavanje su održali Lance Bloomberg, šef komunikacija i Hannah Grisham, globalna menadžerica digitalnog marketinga. Objasnili su nam kako Marriott želi biti najbolji tim za zapošljavanje na svijetu. Jedan od indikatora odnosa prema budućim zaposlenicima je činjenica da ih ne nazivaju zaposlenicima, već suradnicima, kao dokaz koliko ih cijene.

Kako smo već pisali, Five je za Marriott izradio prvi bot hotelske industrije za traženje poslova. Marriott inače svaki mjesec dobije 16 milijuna posjeta na svoje stranice za traženje poslova, a na otvorene pozicije mjesečno se javi preko 2,8 milijuna ljudi. Putem chatbota su u nešto manje od dva mjeseca izmijenili preko 270.000 poruka s korisnicima. Dnevno pak, putem svoje Facebook stranice dobivaju preko stotinjak poruka vezanih za potencijalno zaposlenje. Stvaranjem chatbota htjeli su ostvariti i nešto osobniji pristup traženju poslova, budući da se interakcija s botom događa u razgovornom tonu.

Nevjerojatne promjene u posljednjih desetak godina

Marriott je sklon digitalnim eksperimentima. Još 2012. godine lansirali su Facebook igru “My Marriott Hotel” u kojem su igrači imali priliku voditi svoj hotel i testirati svoje sposobnosti vođenja hotela na nešto manjoj skali. Kasnije su lansirali i Explore game, u kojem su gostima dali priliku putovati diljem svijeta, unutar Facebooka, dakle virtualno. Fiveu su se obratili s idejom stvaranja Explorea 2.0, a Bloomberg je kroz šalu prepričao da su im Fiveovci rekli samo “Ne”. Odbili su ih s razlogom, budući da su imali puno bolju ideju, stvaranje chatbota. Otkako su počeli koristiti chatbot, njihova Facebook stranica za traženja poslova ima 20 posto veći promet.

Saad Khan iz ConsumerAffairsa dočarao nam je kako se svijet mijenja brže no ikad Hrvoje Mihajlic

Saad Khan, potpredsjednik Consumer Affairsa, svoje predavanje počeo je intrigantno. Upitao nas je što bi se desilo kada bismo čovjeka iz 15. stoljeća teleportirali u 17. stoljeće. Osim nekih promjena u arhitekturi, mnogo toga ostalo bi isto. Odjeća je ostala više manje jednaka, oblici prijevoza također, kao i ostatak života. Međutim, što bi se dogodilo kada bismo nekog iz 19. stoljeća teleportirali u 21. stoljeće? Khan misli da bi čovjek odmah umro od šoka.

Slična razlika se može prepoznati i u svijetu prije nešto više od desetak godina naspram danas. Kao jedan od primjera, Khan je naveo 2006. godinu kada je svijet ludio za Blackberry Messengerom, a samo godinu kasnije došao je iPhone pa danas gotovo da nitko ni ne pomisli na Blackberry. Drugi primjer su CD-i, koje smo gotovo svi koristili još prije 3 ili 4 godine, a danas ih ne možemo pronaći u trgovinama. Danas nam se cijeli život vrti oko mobitela koje nosimo u džepovima, a pred desetak godina, to bi bilo nezamislivo; generaciji Z mobiteli su normalna stvar, gotovo od rođenja.

Napster se širi globalno, ali za sada ne dolazi u Hrvatsku

Napsterov Darryl Wood pokazao je kako se njihova aplikacija morala prilagoditi generaciji Z kako bi ostala konkurentna Hrvoje Mihajlic

Zadnji govornik dana bio je Darryl Wood, koji za Napster, odnosno Rhapsody radi još od 2003. godine. Wood nas je podsjetio da su upravo oni s Rhapsodyjem prvi krenuli sa servisom za streaming glazbe još 2001. godine. Nakon što su 2011. godine kupili tadašnji Napster, 2016. su se rebrandirali kompletno, iz Rhapsodyja u Napster. S globalnim širenjem su krenuli 2013. godine, kada su se proširili na neke dijelove Europe, Latinske Amerike, te odnedavno i Azije. Na ta tržišta su uglavnom dolazili putem partnerstva s telekomima koji su htjeli uvesti servis za streaming glazbe, no u Hrvatskoj trenutno ne pronalaze adekvatnog partnera.

Ono što nas starije generacije od generacije Z najviše po pitanju glazbe razlikuje je činjenica da generacija Z nije nikada imala kolekciju glazbe. Generaciju Z uglavnom ne zanima skupljanje CD-ova ili pohranjivanje desetaka gigabajta glazbe u MP3 formatu na nekakvom tvrdom disku. Generacija Z želi imati pristup svemu, trenutno, te veoma jednostavno. Kod takvog pristupa često problem može biti ograničeni internetski promet, stoga su uveli napredni equaliser naziva Earprint. Putem njega, visoko-komprimirana glazba od samo 64 kbps, može zvučati puno bolje, a pritom trošiti puno manje internetskog prometa. Idealno za generaciju Z kojoj često roditelji i dalje plaćaju račune za mobitel.