Nekad je nužno odabrati stranu

Američko ministarstvo pravosuđa od Deutche Banka traži 14 milijardi dolara koje oni, čini se, nemaju namjeru platiti

Riječ je o kazni zbog prodaje loših hipotekarnih vrijednosnih papira

John Cryan, co-CEO of Germany's biggest lender Deutsche Bank, is pictured in the floor after giving a news conference at the company's headquarters in Frankfurt am Main, western Germany, October 29, 2015. Deutsche Bank unveiled a massive new cost-cutting drive, saying it would axe thousands of jobs and close down operations in 10 countries after it clocked up record losses in the third quarter.     AFP PHOTO / DPA / FREDRIK VON ERICHSEN   +++   GERMANY OUT   +++ / AFP PHOTO / DPA / FREDRIK VON ERICHSEN
FOTO: AFP/AFP

Američke vlasti traže od Deutsche Banka 14 milijardi dolara za nagodbu u istrazi prodaje loših hipotekarnih vrijednosnih papira; a taj iznos, piše Bloomberg, banka nema nikakvu namjeru platiti.

Deutsche Bank se oko potencijalnih građanskih tužbi nema nikakvu namjeru nagoditi ni blizu iznosa koji se ovdje spominje, priopćeno je službenoj izjavi Banke u petak. “Pregovori su tek počeli. Banka očekuje da će pregovori rezultirati sporazumu sličnog onima s drugim bankama koje su se uspjele nagoditi za znatno niže iznose.”

Strmoglavi pad dionica

Cijena dionice Deutsche Bank na frankfurtskoj burzi srušila se za 8,2 posto, a jutros je bila niža 6,8 posto i pala na 12,22 eura. Dionica je naime dodatno pala nakon što su iz banke odgovorili da neće platiti traženih 14 milijardi dolara. Pale su dionice i drugih banaka kojima nad glavom visi istraga zbog loših hipotekarnih vrijednosnica, uključujući i UBS Group koja je pala za 2,2 posto i Credit Suisse s padom od 4,1 posto.

Prodaja loših hipotekarnih obveznica u razdoblju od 2005. do 2007. godine odigrala je značajnu ulogu u globalnoj financijskoj krizi 2008. Najveća njemačka banka Deutsche Bank sada je u pregovorima s američkim ministarstvom pravosuđa zbog građanskih tužbi oko prodaje loših kredita, a koji su zatim prepakirani i prodavani kao sigurnije investicije nego što su uistinu bile, čime su banke prebacile rizik tih loših plasmana na ulagače.

Od izbijanja financijske krize, najmoćnija njemačka banka,koja je bila jedan od najjačih europskih igrača na Wall Streetu, već godinama glavinja iz skandala u skandal. Od 2008. Deutsche bank platila je regulatorima u inozemstvu više od 9 milijardi dolara kazni. Samo u travnju 2015. američke regulatorne agencije kaznile su ju zbog namještanja Libora, dnevne kamatne stope po kojoj si banke međusobno posuđuju novac, s 2,5 milijarde dolara, a britanske vlasti, zbog iste prevare, s 227 milijuna eura.

Zasad je najgore prošla Bank of America

Vijest o paprenoj kazni od 14 milijardi dolara stiže u jako nezgodnom trenutku za Deutsche Bank. S ionako krhkom financijskom krvnom slikom zbog oštrog pada prihoda i dobiti (u drugom kvartalu neto prihod pao je za 20 posto na 7,4 milijarde dolara, a profit je iznosio 20 milijuna eura, što je pad od 98 posto u odnosu na 818 milijuna eura, koliko je iznosio godinu ranije. ) investitori sve više gube povjerenje.

Iznos koji je odredilo američko pravosuđe jedna od najvećih kazni bankama nakon izbijanja krize. U 2014. godini su od Citigroupa zbog iste stvari tražili 12 milijardi dolara, no banka je na kraju platila sedam milijardi dolara.

Godinu dana ranije, JP Morgan Chase kažnjen je s 13 milijardi dolara zbog optužbi za napuhivanje kvalitete obveznica koje su prodavali investitorima, Goldman Sachs se nagodio za oko 5,1 milijardi dolara, a najgore je prošla Bank of America s 16,7 milijardi dolara u nagodbi zbog sličnih optužbi, od koje se prvo tražilo 57,4 milijarde.