Apple kreće u borbu protiv EU koja traži 13 milijardi eura poreza. Izvukli smo neke najvažnije stvari o slučaju
Europska komisija tvrdi da je firma Irskoj dužna novac, Irska ga ne želi
Apple će pokušati osporiti odluku nadležnih tijela Europske Unije prema kojoj moraju platiti rekordnih 13 milijardi eura poreza, čije su plaćanje u svom europskom sjedištu u Irskoj izblegli korištenjem zakonskih rupa i povoljnim poreznim sporazumom s Irskom, kojeg je EU komisija proglasila ilegalnom državnom pomoći, piše Business Insider.
Tehnološki div ovoga bi tjedna trebao službeno pokrenuti postupak osporavanja odluke koju je Europska komisija donijela krajem kolovoza. Donosimo najvažnije stvari koje trebate znati o slučaju.
Što je komisija uopće odlučila?
Komislija je zaključila da je Irska Appleu pružila nelegalnu pomoć kroz povoljan porezni aranžman koji se kosi s pravilima Europske unije. Kazna od 13 milijardi eura najveća je kazna otkako je prije tri godine počela akcija strožeg kažnjavanja povoljnih fiskalnih aranžmana između multinacionalnih kompanija i članica Unije. Odluka se odnosi na period od 2003. do 2014. godine, piše Bloomberg.
Cilj akcije su kompanije koje zaobilaze poreze tako da profite kroz rupe u zakonima prebacuju u zemlje u kojima se najpovoljnije oporezuju ili zemlje, poput Irske, u kojima imaju prijateljske ugovore s vladama.
Kako je funkcionirao dogovor između Irske i Applea?
Kako piše na stranicama Europske komisije, Apple ima dvije podružnice u Irskoj, s kojima je Irska porezna služba 1991. i 2007. potpisala iznimno povoljno porezne aranžmane koji su Appleu omogućavali da plaća manje poreza od ionako niske porezne stope u zemlji.
Na primjer, podružnica Apple Sales International je Irska kompanija koja je u potpunosti u vlasništvu Applea. Apple je uredio prodaju svojih proizvoda u Europi (ali i na Bliskom istoku, Africi i Indiji) na način da kupci pravno ne kupuju proizvod od dućana, nego ga prema ugovoru kupuju od kompanije Apple Sales International. Na taj se način sav novac od prodaje Appleovih proizvoda knjiži kao da su svi proizvodi kupljeni u Irskoj.
Dogovor između Applea i Irske odnosio se na internu alokaciju tih profita unutar Appleovih podružnica u Irskoj, prema kojima je ASI-ju i drugoj podružnici u Irskoj bilo omogućeno da ogroman dio profita alociraju u zajedničkom ‘glavnom uredu’ Appleovih podružnica u Irskoj koji nije bio baziran u nijednoj zemlji, odnosno postojao je samo na papiru, niti je imao zaposlenika. U podružnicama bi ostala tek manja količina novca koju bi Irska oporezivala, dok bi ostatak, alociran u ‘glavnom uredu’ ostao netaknut.
Zašto bi Irska potpisala takav sporazum?
Novac od kazne ne bi išao u europsku, već u irsku blagajnu. Usprkos tome, Irci se protive Europskoj odluci. ”Duboko se ne slažem s odlukom komisije. U Irskoj porezni sustav sve kompanije tretira jednako, izjavio je nakon donošenja odluke irski ministar financija Michael Noonan.
Irska trvdi da nje učinila ništa pogrešno i drži da je od kratkoročne izdašne uplatnice puno važnije ostati atraktivan multinacionalkama i drugim stranim ulagačima. Od novca koji bi dobili vrijednije im je zadržati poslove i nastaviti privlačiti strane kompanije. Tvrde i da odluka ulazi u porezni suverenitet zemlje i da Komisija nema ovlasti utjecati na porezne politike u zemlji.
Koje su posljedice odluke?
Joylon Maugham, britanski odvjetnik koji se specijalizirao za porezna pitanja za Bloomberg kaže da bi ova odluka, ako je sud i odbaci, mogla natjerati multinacionalne kompanije da razmisle prije no što se upuste u agresivno izbjegavanje poreza u EU zemljama.
Kaže i da se komisija koristi kreativnim interpretacijama ”državne pomoći” kako bi, što je više moguće, uskladila porezne politike među europskim državama. ”Ovo je dio projekta stvaranja jedinstvenog tržišta. Teško je zamisliti jedinstveno europsko tržište, a da se države međusobno natječu za poreznu bazu”, kaže Maugham.
Kako se Apple brani?
Iz Applea kažu da kompanija ne može platiti porez Irskoj jer bi to značilo da Irska krši vlastite zakone. U žalbi planiraju reći Komisiji da griješi kada kaže da zajednički glavni ured irskih podružnica postoji samo na papiru, bez opravdanja za milijarde eura profita.
Kažu da činjenica da ured nema zaposlenika ne znači da je ured neaktivan jer njime mogu upravljati zaposlenici Applea. ”To bi bilo kao da kažete da Tim Cook, Appleov CEO ne može donositi odluke koje se tiču Appleove podružnice u Irskoj jer nije zaposlenik te podružnice”, rekao je savjetnik u Appleu Bruce Sewell. Proces bi mogao potrajati i do tri godine.