Borana Lončarića pitali smo kako nalazi i razvija talente u svojoj tvrtki GDi koja radi u 11 vremenskih zona
Naš najveći izvoznik industrijskog softvera ima 150 stručnjaka i traži nove
Da velika hrvatska softverska firma traži nove stručnjake ne bi trebala biti novost. Ali kad ljude traži tvrtka kakva je GDi GISDATA, to je već zanimljiv projekt. Riječ je o najvećem hrvatskom izvozniku industrijskog softvera, tvrtki s prihodima od 100 milijuna kuna godišnje, 75 s vanjskih tržišta, koja se u 25 godina razvila u 14 operativnih tvrtki u deset europskih zemalja. Njihovi eksperti rade s nekoliko tisuća klijenata u 11 vremenskih zona. Na kraju tjedna, koji se zbog članka The New York Timesa o kontroverznoj radnoj kulturi Amazona pretvorio u globalnu internetsku raspravu o tome što danas znači imati dobar posao i kako razvijati poslovnu kulturu u današnjoj tehnološkoj industriji, o tome smo porazgovarali sa suosnivačem i predsjednikom Uprave GDi GISDATA Boranom Lončarićem.
Jedna ste od najjačih IT kompanija u Hrvatskoj, kakav profil ljudi tražite?
Osobe koje dijele naš moto “Imagine.Implement.Innovate”. Izuzetno cijenimo dinamične, fleksibilne i agilne osobe sa znanjima. Potrebe industrije stalno se razvijaju, kako i naša ekspertiza. Cijenimo ljude koji žele i spremni su raditi globalno, bez osjećaja ograničenja zbog regije iz koje dolaze. I ovdje se razvijaju vrhunska tehnološka rješenja i ponosni smo na to.
Vaša tvrtka zapošljava vrlo različite profile, što im je zajedničko?
Naši stručnjaci dolaze iz raznih tehničkih, prirodnih i društvenih usmjerenja, različitih su profesija, dobi i životnih uvjerenja, profesionalnih i privatnih interesa. Povezuje ih profesionalna znatiželja i entuzijazam. Uživaju u stvaranju naprednih i opće korisnih tehnoloških rješenja i tako ostvaruju svoje ambicije. Kroz ideje, inovacije i njihovu implementaciju, GDi tim zajednički uspijeva.
Kako biste opisali kulturu tvrtke?
Naša interna kultura temelji se na zajedničkim vrijednostima. Rast tvrtke odveo nas je u cijeli svijet, to iskustvo i različitost nas obogaćuje. Pokreće nas poduzetnički duh. Do novih rješenja dolazimo inovacijom i kreativnošću, a oslanjamo se na predan rad. Vjerujemo u postojanost, trajnost, učinkovitost, a kada treba i “čvrstoću” – to je, uz stalno učenje i istraživanje, temelj za dugoročni razvoj i održava nas na poziciji tehnološkog lidera.
Posebno naglašavate važnost društvenog doprinosa tvrtke, kako to ide?
Kao tvrtka i kao članovi tima dio prihoda usmjeravamo u edukaciju i poticanje inovacije mladih i djece kroz program GDi for Education and Innovation. Kroz GDi for the Arts dajemo podršku perspektivnim umjetnicima. Za vrijeme poplava u Posavini naši zaposlenici sudjelovali su u akcijama spašavanja. Otvorili smo i poseban GDi javni portal za praćenje stanja na terenu. Ponosni smo da možemo pomoći.
Kako je raditi u 11 vremenskih zona?
Veliko zadovoljstvo. To nas čini globalnom tvrtkom i dijelom globalno konkurentnog tržišta napredne tehnologije, poput usluga u oblaku koje vodimo iz našeg data centra, a koriste se globalno. Interno smo potpuno digitalizirali radni proces, koristimo digitalne kolaboracijske alate za timski rad na više lokacija i za testiranje softvera, podršku i sl. Gdje god se naši stručnjaci nalaze, u Osijeku ili Abu Dhabiju, možemo zajedno raditi. Tako se, zapravo, gube granice između ureda, zemalja i vremenskih zona.
Kakav mentalitet treba razvijati za takav rad?
Promišljeno i realno samopouzdanje prije svega, temeljeno na superiornom vladanju materijom posla, vjeri u svoje sposobnosti i GDi tim te suverenom vladanju problematikom i trendovima ciljnih industrija korisnika. Naši proizvodi i usluge za telekom operatere, primjerice, moraju biti relevantni i operaterima u Latinskoj Americi i na Bliskom istoku. To nas motivira.
Kako privlačite i zadržavate najbolje kadrove?
U taj proces ulažemo puno vremena i pažnje. Za nas je zapošljavanje uspostava dugotrajnog partnerstva dviju zadovoljnih strana. Vjerujemo da je svaki zaposlenik dragocjena kockica mozaika tvrtke i želimo biti sigurni da će se dobro uklopiti u tim. Kandidate biramo testiranjem stručnog znanja kroz rješavanje praktičnih zadataka povezanih s radnim mjestom.
Mnogi naši stručnjaci započeli su karijeru kao studenti, praktikanti ili pripravnici i sada su na vodećim pozicijama u tvrtki. Zapošljavanje mladih ljudi koji se već na početku profesionalnog puta prepoznaju u GDi, posebno nas veseli. Članovima tima zaista nastojimo pružiti sve što im treba da bi zadovoljno i ponosno radili svoj posao. Čini se da uspijevamo jer gotovo nemamo odljeva. Naprotiv, veliki broj naših zaposlenika ima dug staž u GDi.
Osjećate li manjak kvalitetnih kadrova na koji upozorava IT industrija?
Neke analize prezentirane na sastancima udruge CISex koje je GDi aktivni član, kažu da bi se u nekoliko mjeseci u Hrvatskoj moglo zaposliti dodatnih dvije do četiri tisuće IT stručnjaka, prije svega u razvoju i testiranju softwarea. Samo kada bi ih bilo… Na tržištu rada prije svega osjećamo dugoročni nedostatak promocije i manjak broja ljudi koji se educiraju na područjima prirodne znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM). To se nažalost odražava već na opredjeljenje učenika u osnovnoj i srednjoj školi i rezultira nedovoljnim brojem ljudi koji uopće pretendiraju na daljnje studiranje STEM disciplina. Prema onome u što upisuju studente, sveučilišta u Hrvatskoj zapravo su u totalnoj disproporciji s potrebama industrije. Zato je ključno pitanje investiranja u edukaciju na području STEM i IT, posebno u srednjim školama. Sveučilištima i fakulteti ma treba dati dodatna sredstva za povećanje broja studenata i diplomanata u tim disciplinama.
Istovremeno, dosta ljudi odlazi raditi u inozemstvo
Pitanje rada u inozemstvu nije jednoznačno. Točno je da će neki od diplomanata ili stručnjaka, vođeni općom negativnom atmosferom u javnosti, željeti raditi “bliže Stanfordu, Cambridgeu ili Heidelbergu.” Ali kad je o odlascima u inozemstvo riječ, mi taj problem GDI-u ne osjećamo. Naprotiv, naše je iskustvo da ljudi vole raditi u svom gradu, u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Puli… a preko posla i rezultata sudjelovati na globalnom tržištu i u globalnoj konkurenciji, kao da rade “pored Stanforda, Cambridgea ili Heidelberga”.
Sažeta verzija razgovora objavljena je u tjedniku Telegram 22. kolovoza