Svi se dive revolucionarnim lebdećim liftovima, a Siniša Stanić otkrio nam je svoju ulogu u tome

Stanićeva tvrtka Simplex savjetuje ThyssenKrupp o proizvodnji i montaži

FOTO: Pixsell

Svaki put kad uđete u lift i pritisnete gumb,našli ste se na tržištu od 90 milijardi dolara koje raste brže nego što vas taj lift vozi. U svijetu je trenutno 700.000 liftova. Zbog građevinskog buma u Kini i na Bliskom istoku potražnja će rasti još 10 godina. Siniša Stanić našao se u epicentru vjerojatno najveće revolucije u povijesti tržišta liftova.

ThyssenKrupp North America je u novi One World Trade Centar u New Yorku ugradio je liftove koji će ljude kroz 94 kata zgrade voziti brzinom od 18 metara u sekundi. Da bi postigli tu brzinu, izbacili su sajle. Liftovi će se kretati kao Maglev vlakovi, pomoću magneta. Tako brzi da će kabine biti pod pritiskom jer je ljude u liftu nemoguće voziti brže od 10 metara u sekundi a da ih ne zabole uši. Sedamdesetak liftova koji će se u New Yorku otvoriti za javnost 29. svibnja bit će najbrži na zapadnoj hemisferi. Najbrži lift na svijetu još je uvijek onaj u zgradi Svjetskog financijskog centra u Šangaju.

Dok mi to nismo napravili, mislilo se da se lift ne može montirati na 1 milimetar preciznosti. U Parizu smo postavili prvi lift koji je rastao sa zgradom. Želite li pobijediti u ovom poslu, morate napraviti što nitko ne može.

Ako vas liftovi bez sajle još uvijek ne impresioniraju, iz ThyssenKruppa je upravo procurilo nešto puno luđe. Sedamdesetak liftova koji će se 29. svibnja otvoriti javnosti u New Yorku, ljude će voziti i horizontalno. “Upravo dogovaramo jednu zgradu u kojoj će biti prvi testni toranj za ThyssenKruppov novi proizvod” kaže Siniša Stanić. Njegova tvrtka Simplex iz Slavonskog Broda bit će među prvima koje će montirati novu generaciju liftova.

liftovi animated
Simplex upravo dogovara projekt u kojemu će biti testni toranj za nove ThyssenKruppove liftove ThyssenKrup

Simplex je zapravo osnovao u Njemačkoj 2008. “Nisam imao viziju da ćemo raditi ovo što radimo danas.” kaže Stanić “U Njemačku smo došli kao ratni prognanici i htjeli smo bolje živjeti.” Kako im je Njemačka bila praktički domaći teren, Stanić je s bratom i sestrom odlučio tamo pokrenuo posao s montažom i održavanjem liftova i eksalatora i planirali su ga širiti u cijelu Europu. Kad je osnovao Simplex imao je 4 godine iskustva u montaži liftova. Danas su Stanić i njegov tim jedni od glavnih konzultanata ThyssenKruppa. Liftovi su teško tržište. Poslovni ciklus je dug, pripreme za montažu komplicirane a projekti nepredvidljivi.

Prava zarada na liftovima je u montaži i održavanju

Proizvođači liftova natječu se u naprednim tehnologijama i revolucionarnim konceptima, ali biznis model temelji se na montaži i održavanju. Nitko se ne igra sa sigurnošću liftova. Kad ih jednom postavite, traže redovito i dugotrajno održavanje. Profitna marža na prodaju lifta je 10 posto, a na montažu i održavanje 25 do 35 posto. Tržištem vlada uski krug velikih proizvođača, američki Otis, njemački ThyssenKrupp, švicarski Schindler, japanski Mitsubishi Electric i finski Kone.

liftovi animated gif 2

Za firme poput Simplexa partnerstvo s nekim od glavnih igrača je strateško pitanje. Njihov je partner ThyssenKrupp a odnedavno i Schindler. Ta partnerstva imaju i svoje mane. Simplex je zbog ukrajinske krize odgodio otvaranje podružnice u Moskvi koje su planirali za Uskrs, ali prije ulaska u Rusiu morat će uzeti u obzir i poziciju ThyssenKruppa u kontekstu EU sankcija, ipak je riječ o jednoj od krunskih firmi njemačke industrije. Zasad mogu tek čekati i pratiti što se zbiva. “Mi smo kao partner danas u solidnoj poziciji, savjetujemo ThyssenKrupp u svim fazama razvoja novih proizvoda, kroz reference sudjelujemo u najvećim projektima struke u Europi i osiguravamo povratne informacije s montaže.” kaže Stanić “Iskustvo je izuzetno važno, ali ako želite rasti na ovom tržištu morate biti sposobni napraviti što nitko ne može. “

berlin
Jedan od Simplexovih ekstravagantnijih akcija bila je montaža novih liftova u TV toranj u Berlinu

Za Simplex, presudni su bili milimetri. Na velikim projektima liftovi se rijetko montiraju u idealnim uvjetima. Eskcentričan dizajn zgrada, rokovi koje nameću ulagači i visoki standardi sigurnosti često traže potpuno nove metode montaže. Jedno od mjerila umijeća je preciznost postavljanja lifta u šaht zgrade. Standardno odstupanje u industriji bilo je oko 3 milimetra. Simplex je našao način da liftove na visokim zgradama postavlja na svega milimetar. Prvi su put to napravili na projektu Palazzo Lombardia, novom sjedištu regije u Milanu koji im je donio i prvu prestižnu nagradu. “Na tornju od 200 metara imamo tolerancije precizne u milimetar” kaže Stanić “To je najpreciznije postavljen lift na svijetu. Taj nam je projekt širom otvorio vrata na tržištu. Nije se znalo da se lift može montirati na milimetar dok mi to nismo napravili.” priča Stanić. “Jako smo osviješteni oko elektronike, prihvaćamo nove alate koje još nitko nije uveo, praktički ih testiramo na tržištu, uvodimo u proces rada i izvlačimo najbolje od njih. Zbog toga smo na 250 do 300 dana godišnje ali i u prednosti pred konkurencijom.”

Dosad su na gotovo svakom velikom projektu napravili neki presedan. “Kad smo prije dvije godine radili toranj Majunga na pariškom La Défenceu imali smo nevjerojatno kratak rok. Cijela zgrada je morala biti gotova u godinu dana, morali smo obrnuti pravila montaže i izmisliti novu metodu. U suradnji s projektantima i proizvođačem liftova, počeli smo ubacivati montažu već na 30 posto gradnje tornja tako da je naš lift u Parizu prvi na svijetu koji je rastao sa zgradom. Tu metodu sad koristimo na jednoj zgradi u Varšavi.” kaže Stanić.

Screen Shot 2015-05-25 at 17.04.03
U Majunga toranj na pariškom La Défenceu postavili su prvi lift koji raste sa zgradom

U najposjećejnijoj njemačkoj turističkoj zgradi, TV Tornju na berlinskom Alexanderplatzu srušili su vremenski rekord. Stanić priča da je bilo kao u vojnoj akciji. “Na natječaju smo ostali sami s još jednim ponuđačom. Rok je bio brutalan. U tri tjedna morali smo rastaviti sve stare liftove i postaviti nove, to se smatralo fizički nemogućim ali mi smo mislili da se može. Tajna je bila u rigoroznoj organizaciji, pripremali smo se godinu dana. Morali smo doslovno spremni uletjeti, napraviti sve bez greške i izići u tako kratkom roku, kao specijalci. Na kraju smo sve obavili u dva tjedna.”

Zašto je Turska najluđe europsko tržište

U sjedištu Deutsche Rentenversicherunga u Berlinu postavljaju još jedan novi koncept ThyssenKruppa, dvije kabine u jednom kanalu koje voze brzinama od 4 metra u sekundi i 6 metara u sekundi da s ne okrznu.

Iako je kineski rast uvelike obilježio svjetsko tržište liftova, Stanić želi ostati fokusiran na Europu a posebno na njezino najluđe tržište, Tursku. “To je nezamislivo i za europske pojmove” kaže “U Turskoj je odjednom je otvoreno po 20 gradilišta s projektima od 50 do 100 liftova na jednom mjestu”. Tržište je neregulirano, organizacija loša, sigurnosni standard niski i kad su prvi put radili tamo nije bilo lako. “Ali odradili smo dvije godine, još puno dogovaramo u Turskoj i stalno šaljemo ponude. Nismo im najjeftiniji, ali kad se trebaju zahtjevnije zahtjeve, obraćaju nam se. Nadamo se da ćemo uskoro tamo opet raditi.” U međuvremenu dovršit će montaže u Incity tornju u Lyonu, tornju Reggione i zgradi Intese San Paolo u Torinu i tornju Trianon u Frankfurtu.

Stanić kaže da će zadržati konzervativan odnos prema riziku. “U projektima smo od samog početka, još dok izvođači dogovaraju uvjete i pratimo ih do kraja. Duge su to i složene pripreme. Samo za certifikate za Majunga toranj odvozili smo više od 9000 kilometara. Neki pregovori su trajali i po dvije godine, pa na kraju nismo ušli u projekt.” Nedavno su odustali od projekta u Saudijskoj Arabiji. “Tamo pregovaramo skoro osam godina, Bliski istok je jako zanimljiv i jako rizičan.” objašnjava Stanić. “Rokovi su jako kratki, da biste stigli morate zaposliti i do sto novih radnika, a ako ne stignete plaćate penale i dovodite u pitanje egzistenciju firme.” objašnjava Stanić. “Iako je ovo u Saudijskoj Arabiji bio najveći ThyssenKruppov projekt na svijetu, rizik nam je bio prevelik.”

Prvi hrvatski lift bit će socijalno osviješten

Simplex zapošljava 66 ljudi u Njemačkoj i Hrvatskoj. Da bi izdržala u tako velikoj igri, firma njihove veličine mora imati besprijekoran tijek novca. Finina nagrada Zlatna bilanca za financijski najuspješniju kompaniju u Hrvatskoj koju su upravo dobili i bila je povod za ovaj razgovor. Desetak milijuna kuna profita na 30tak milijuna konsolidiranih godišnjih prihoda omogućuju Simplexu da se natječe za najveće projekte. Rastu 100 posto godišnje i planiraju razvoj proizvodnje alata i dijelova za montažu ali to je za početak. “Želimo proizvesti prvi hrvatski lift” kaže Stanić “Europa je socijalno najosvještenije tržište i zato je tu još uvijek najviše liftova. U Kini se traže gotovo isključivo high-raise liftovi za nebodere a Europa je puna manjih liftova, prilagođenih starijim i hendikepiranim osobama kakve i mi želimo razvijati”

Centrala firme ostat će u Slavonskom Brodu. “Sjajno je putovati i raditi u različitim kulturama, mi zaista uživamo u tome. Ali nama je neprocjenjivo živjeti u svojoj kulturi i dijeliti stvari s ljudima s kojima se toliko razumijemo. Uostalom, dokazali smo da možemo odavde, s domaćim kadrom, konkurirati bilo gdje. “