Cijene nafte doživjele su veliki pad, razlog je novo širenje pandemije koje je zaustavilo rast potražnje

Potrošnja naftnih derivata u Americi pala je za oko 7 posto u odnosu na prošlu godinu

Oil pumpjacks operate at dusk Willow Springs Park in Long Beach, California on April 21, 2020, a day after oil prices dropped to below zero as the oil industry suffers steep falls in benchmark crudes due to the ongoing global coronavirus pandemic. - President Donald Trump on April 21 ordered his administration to come up with a plan to aid US oil companies struggling with a massive supply glut and record-low crude prices. "We will never let the great US Oil & Gas Industry down," Trump tweeted. (Photo by Apu GOMES / AFP)
FOTO: AFP

Cijena Brenta, globalne referentne cijene nafte, srušila se u utorak za 5,9 posto pa se nafta prodavala po 40 dolara po barelu što je najniža cijena od lipnja ove godine. West Texas Intermediate, američka cijena nafte, pala je u isto vrijeme za više od 8 posto, pa se barel prodavao po 36 dolara. Posljednjih mjeseci cijene nafte oscilirale su gore dolje za dolar ili dva, a razlog za potop cijena oživljavanje je epidemije koronavirusa širom svijeta što je zaustavilo rast potražnje za energijom.

Povećanje globalne potražnje za sirovom naftom posljednjih mjeseci, zajedno s drastičnim smanjenjem proizvodnje kartela OPEC i drugih proizvođača poput Rusije, pomoglo je privremenom oporavku cijena nafte. No, nakon što je u SAD, najvećem svjetskom tržištu nafte, završila sezona najveće potrošnje goriva, postalo je jasno da od oporavka potražnje neće biti ništa.

Krah potrošnje u Americi

Potrošnja naftnih derivata u Americi pala je za oko 7 posto u odnosu na prošlu godinu, a američki vozači potrošili su tako malo goriva još krajem kolovoza 1998. Razlog za takvo stanje je strah da se epidemija koronavirusa u svijetu neće tako skoro obuzdati te da će zbog toga potražnja za naftom stagnirati ili čak padati.

Bank of America Securities, BoFAS, objavila je da će biti potrebne pune tri godine da se globalna potražnja za naftom vrati na razinu prije pandemije. Iako se potražnja za benzinom i dizelom tijekom ljeta donekle oporavila, za gorivom koje koriste zrakoplovi potražnja je i dalje slaba.

Kriza u zračnom prijevozu

Zračni promet i dalje je znatno manji u usporedbi od prije pojave COVID 19, a stručnjaci predviđaju da oporavka zrakoplovne industrije neće biti sve dok se ne pronađe učinkovito cjepivo ili lijek protiv COVID-19. A to se neće dogoditi, predviđaju analitičari BoFAS-a, najmanje još 12 do 18 mjeseci.

Flightradar24, globalna služba za praćenje zrakoplovnog prometa, objavila je da su u kolovozu 2020. komercijalni letovi u ostvarili tek 45,2 posto prometa iz kolovoza 2019. BoFAS stoga predviđa da će, ako se cjepivo počne koristiti do kraja 2021., tijekom 2020. zračni prijevoz doseći 75 posto razine iz 2019. te 90 posto tijekom 2023. Takvo lošu situaciju za naftnu industriju pogoršat će i rast prodaje električnih vozila.

Loše vijesti za naftnu industriju

Po procjenama BoFAS-a udio prodaje električnih vozila do 2030. doseći će 34 posto ukupne prodaje automobila, a tijekom 2050. i do 95 posto. To su sve vrlo loše vijesti za naftnu industriju koja od početka pandemije bilježi desetine milijardi dolara gubitaka.

Kriza je jednako teško pogodila velike multinacionalne kompanije, kao i one manje. Zbog toga ozbiljne gubitke već bilježe i hrvatske naftne kompanije poput INA-e i CRODUX-a, bez velike nade će se u dogledno vrijeme situacija bitno popraviti.