Nekad je nužno odabrati stranu

Da, rezultati turističke sezone su spektakularni, no čini se da smo puno propustili. Analiziramo zašto

Nije došlo do enormnog rasta bogatih koji su odustali od Turske i Egipta

Kao i svi njegovi prethodnici ovih godina, tako se tehnički ministar turizma Anton Kliman, posljednjih dana hvali kako ćemo imati najbolju turističku sezonu ikada. Zasluge za taj uspjeh Kliman, dakako, pripisuje i svom ministrastvu. No, s druge strane, činjenica je kako je od oko sedam milijuna turista koji su, zbog straha od terorističih napada, odustali od ljetovanja u Turskoj, Egiptu, Tunisu, Maroku, manje 100.000 njih navratilo u Hrvatsku.

Toliko je, naime, bilo više gostiju na Jadranu u prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na 2015. No, gostiju koji su odustali od odmora u Turskoj, Egiptu, Tunisu i došli na Jadran, zapravo je i puno manje. Naime, kako nam je najavio novi korejski veleposlanik u Hrvatskoj Park Won-Sup, očekuje se da će ove godine odmor u našoj zemlji provesti oko 300.000 gostiju iz Južne Koreje.

Zašto drugi ukidaju ministarstva turizma

Do enormnog rasta korejskih gostiju od gotovo 75.000, nije došlo našom zaslugom, već zbog toga što su u Hrvatskoj snimljeni južnokorejski reality show “The Romantic in Croatia” te serija “Noonas over Flowers” koja je u više nastavaka predstavila ljepote Hrvatske. Zanimljivo da niti jedna velika europska turistička zemlja nema ministarstvo turizma. Ukinuli su ih jer je valjda i njih nerviralo da ministri ne rade ništa drugo osim da na graničnim prijelazima broje goste i automobile.

Inače, Turska je ove godine najveći gubitnik: u prvih šest mjeseci 2015. ostvarila je 12,6 milijadi dolara zarade od turizma, a ove godine samo devet milijardi. Egipat, Tunis, Maroko, bilježe između 20 i 40 posto manje gostiju nego prošle godine. Nakon prvih terorističkih napada u Belgiji, Španjolska je ionako velika ulaganja u turističku propagandu, odmah udvostručila: organizirala je izravne televizijske prijenose zabavnih događanja iz svojih turističkih destinacija za njemačke, austrijske, nizozemske, belgijske, engleske televizijske postaje te intenzivirala ukupnu medijsku promociju.

Kako smo propustili presudni trenutak

Udvostručili su napore, napravili sjajnu priču i rezultat nije izostao: ove godine u Španjolsku će doći čak 6,5 milijuna turista više nego lani. Zbog toga je u toj zemlji otvoreno 90.000 novih radnih mjesta te ponovno započelo s radom više stotina velikih hotela koji su prošlih godina, zbog manjka gostiju, bili zatvoreni. Ukupno će Španjolska ugostiti oko 74 milijuna turista, a samo u subotu 23. lipnja, na aerodrom u Palma de Mallorci, sletjelo je 1.060 zrakoplova koji su samo taj dan dovezli oko 200.000 turista.

Za razliku od španjolskih turističkih djelatnika, Ministarstvo turizma Hrvatske nije prepoznala taj trenutak, pa je to razlog zašto smo pokupili samo mrvice od bogate europske turističke ponude. Umjesto inertnog Ministarstva turizma, najviše je za novi uspon hrvatskog turizma, zaslužna veća kvaliteta i raznovrsnost ponude i usluga, kao i ulaganja u izgradnju novih i obnovu starih hotela u visini od 676 milijuna eura.

S tim da u tu brojku nisu ubrojena ulaganja u obnovu i izgradnju apartmana i kampova. Unatoč toga, od ukupnog broja smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, samo nešto više od 18 posto nalazi se u hotelima, oko 52 posto u privatnom smještaju, a 26 posto u kampovima. Zbog toga Hrvatska još uvijek ima daleko najnepovoljniju strukturu smještaja na Mediteranu.

Najveći je paradoks da 2016. godine Hrvatska ima na raspolaganju 124.000 hotelskih soba, što je za oko 6 tisuća kreveta manje nego 1989. No, istodobno je naglo porastao broj privatnih iznajmljivača soba i apartmana: registrirano ih je čak 75.000 koji gostima nude oko pola milijuna kreveta.

Kaos na autocestama

Iako će ove godine biti zabilježen porast broja gostiju za o oko 5 posto više nego lani, taj rezultat nije dovoljan da ublaži ili prikrije već dobro poznate slabosti. U srpnju je zabilježen je dolazak 4,084.721 gostiju koji su ostvarili 26,620,260 noćenja. Problem je, međutim, u tomu što je u prvih šest mjeseci zabilježeno 8,724.280 dolazaka i 45,168.106 noćenja. Dakle, gotovo 50 posto gostiju stiglo je u Hrvatsku u samo jednom mjesecu. U srpnju je također prijeđena i magična brojka od miljun noćenja na dan. A, sve to predmjeva neizdrživo veliko opterećenje za infrastrukturu.

Za pet vikenda tijekom srpnja i kolovoza autoceste su preopterećene, dolazi do problema s opskrbom vodom, veća je opasnost od požara, nema parkinga, pa u toj nesnosnoj gužvi nije lako očuvati ni sigurnost ljudi i imovine. Zapravo, u tri mjeseca, od lipnja do rujna, ostvari se čak 86 posto svih noćenja, a u takvim uvjetima teško je unaprijediti kvalitetu ponude, sačuvati prirodu i okoliš te čistoću mora i obale.

Što se dogodilo na njemačkom tržištu

Selimir Ognjenović, jedan od najuspješnijih i najiskusnijih turističkih djelatnika u nas, objasnio je zašto nije došlo do očekivano velikog broja prelijevanja gostiju iz terorizmom ugroženih destinacija u Hrvatsku. “Do prvih terorističkih napada u Bruxellesu buking za Hrvatsku bio je u Njemačkoj bolji nego prošle godine. Tada počinje usporavanje rezervacija i uplata, ljudi se boje odlaziti čak i u one takozvane sigurne destinacije. Dodatni udarac zadao je puč u Turskoj te teroristčki napadi u Francuskoj i Njemačkoj.

Zbog toga sada neki njemački turoperatori bilježe pad prometa od 16 posto. Zanimljivo da njemačka vlada nije preporučila svojim građanima da ne putuju u Tursku jer bi tada svi oni koji otkažu aranžmane morali dobiti odštetu, a tada prestaju važiti i sva osiguranja na ugroženoj destinaciji što bi dovelo do općeg kaosa. Ako neka zemlja želi biti uspješna u turizmu, tada ne smije biti opterećena lošim vijestima, visokim cijenama, terorističkim napadima, požarima, prometnim nesrećama, slabom kvalitete smještaja i usluga.

U nas su se mnogi ponadali da će se turisti automatski prebacivati u Hrvatsku te da će nam problemi u jednom dijelu Europe ići na ruku. No, do toga nije došlo, premda je Hrvatska za Nijemce najbliža i najsigurnija automobliska destinacija. Stoga moramo biti prezadovoljni ako nam broj gostiju poraste za nekoliko posto. Zapravo su sve destinacije, osim Španjolske, postale na ovaj ili onaj način kolateralne žrtve terorizma. Nesigurnost i strah blokiraju ljude, pa je jedan dio gostiju odustao čak i od putovanja u Hrvatsku, radije su ostali na sigurnom, kod kuće.

Ozbiljan porast potražnje za kruzerima

Jedino je u svijetu porasla potražnja za kruzerima i to za više od 20 posto. U Hrvatskoj godišnje zaplovi oko 20 novih drvenih jedrenjaka pa ih na Jadranu sada ima već više od 200. I svi oni odlično posluju. S obzirom na to da su naši kapaciteti relativno mali, da gajimo drugačiji, zapravo, familijarni turizam, bilo bi bolje da manje brojimo goste, da se ne opterećujemo kvantitetom, već da više pozornosti posvetimo podizanju kvaliteta usluga.

Dubrovnik ne može podnijeti da mu Stradunom svaki dan šeće 10.000 ljudi. Višim cijenama mora ograničiti broj njihovih dolazaka i dobiti će win win situaciju: biti će manje gužvi, a zaraditi će se više novaca. Uostalom, iako je Dubrovnik skupa destinacija, bilježi najbolju sezonu do sada, a familija Lukšić u svojim hotelima ima porast prometa za sedam posto. Sličan rast bilježi i Istra, koja neprestano unapređuje kvalitetu ponude, pa podizanje cijena nema nikakvog negativnog utjecaja. Upravo suprotno”.

Projekti koji godinama stoje

Jedan od najvećih problema hrvatskog turizma je taj što se o velikim ulaganjima i projektima govori već 15 do 20 godina, a oni se ne pomiču s mrtve točke. Dovoljno je spomenuti projekte Brijuni Rivijera, u koje se trebalo uložiti, zajedno s gradnjom hotelskih kapaciteta u Muzilu i Balama, od 300 do 400 milijuna eura. Projekt Srđ već godinama stoji na mjestu, a Kupari će vjerojatno napokon krenuti u realizaciju.

I mnogi drugi manji i srednji projekti su u sličnoj situaciji, još nisu privatizirane ni brojne državne hotelske kuće. Naprosto, ne postoji strategija razvoja niti neka vladina institucija koja bi sustavno pomagala u rješavanju problema. Umjesto toga imamo kaos: ako netko želi sagraditi hotel na Jadranu on mora pribaviti dozvole najmanje pet do šest ministarstva.

Hoće li veliki ulagači imati strpljenja

Od Ministarstva zaštite okoliša, Ministarstva kulture odnosno konzervatora, Ministarstva infrastrukture, prometa i veza zbog koncesija, Ministarstvo graditeljstva koje mora odobriti prostorni plan, Ministarstvo turizma treba odobriti strategiju i poslovne modele, Ministarstva pravosuđa i uprave mora odobriti ugovor s koncesionarom, potom DUDI mora provesti natječajnu proceduru da bi se na kraju trebala i potvrda DORH-a da nije bilo nezakonitih radnji i postupanja. Početkom sljedeće godine bit će završena gradnja marine na sjevernom Jadranu, a ulagač je morao prikupiti ukupno stotinu različitih potvrda i odobrenja.

U takvim okolnostima teško je očekivati da će veliki ulagači imati strpljenja boriti se s nebrojnim birokratskim preprekama koje su i postaljene da bi se moglo uzimati mito. Veliki investitori ne dolaze ponajviše zbog sporosti, korupcije pa i neprijateljskog odnosa spram stranaca. Ali, i zbog toga što je u nas gotovo nemoguće riješiti vlasničke odnose, što je do maksimuma zakompliciran proces izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola, a cijeli je taj proces krajnje netransparentan.

Među onima koji su najzaslužniji za povećanje hotelskih kapaciteta i podizanje kvaliteta usluga svakako valja ubrojiti i najveće investitore u hrvatski turizam. To su, među ostalim, Jako Andabak, Veljko Župan, obitelj Lukšić, Darko Ostoja, Ante Vlahović, Ivica Todorić, grupa Valamar Riviera, Falkensteiner grupa… Riječ je o vrijednim i odgovornim ulagačima, no problem je što su oni na različite načine i iz raznih razloga počeli ulagati u turizam, pa nisu sasvim jasni njihovi planovi i vizije. Ne zna se hoće li se zadržati u turističkoj djelatnosti i dati mu dodatnu vrijednost ili pak čekaju pogodni trenutak da rasprodaju imovinu.