Nekad je nužno odabrati stranu

Današnje potonuće Deutsche Banke pokazuje koliko je bankarski sustav stvarno u ozbiljnim problemima

Ostvarili su 98 posto manje neto dobiti

Deutsche Bank, jedna od najvećih europskih i svjetskih banaka, objavila je danas, da je u drugom kvartalu ove godine ostvarila neto dobit od 20 milijuna eura, što je čak 98 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je ta dobit iznosila čak 818 milijuna dolara. U srijedu ujutro, dakle, odmah nakon objave tog katastrofalnog rezultata, dionice Deutsche banke strmoglavile su se za 5,3 posto.

Od početka ove godine, zbog slabih rezultata poslovanja, dionice Deutsche banke ukupno su se urušile za čak 45 posto. Kao i mnoge druge europske banke, i Deutsche banka stradala je zbog vlastitih promašaja, slabijih rezultata u trgovanju, investicijama i svim ostalim core biznisima, ali i zbog šoka koji je, krajem lipnja, izazvala odluka građana Velike Britanije da njihova zemlja izađe iz EU.

Nitko nije mogao predvidjeti

Zanimljivo da se analitičari nikako nisu mogli složiti u predviđanjima kakvi će biti rezultati poslovanja Deutsche banke u drugom kvartalu: jedni su prognozirali da će njen gubitak biti veći i od milijarde eura, dok su drugi tvrdili da će banka ostvariti profit od najmanje 500 milijuna eura. Tolike razlike, s jedne strane, pokazuju koliko je nepredvidiva i teška situacija na svjetskom i europskom bankarskom tržitu, ali, s druge strane, kojim se sve sredstvima služe zainteresirane financijske institucije da na umjetan i isforsiran način stvore dojam u javnosti o vlastitom dobrom poslovanju ili pak o lošim rezultatima konkurencije. Mnogi se financijski stručnjaci kunu da su za to, u velikoj mjeri, krivi i mediji koji za potrebe naručitelja objavljuju naručene tekstove o odličnoj situaciji u nekoj banci ili pak o katastrofi konkurentske financijske institucije.

Unatoč tome što je posljednjih godina Deutsche banka dramatično rezala troškove te pokušala zadovoljiti nove, strože kriterije u poslovanju, zaokret u poslovanju odnio joj je veliki dio prihoda iz trgovine valutama i vijednosnim papirima te ulaganjima u profitabilne investicije. Ipak, najveće rupe u poslovanju Deutsche banke, ali i većine ostalih velikih europskih banaka, ostavili su takozvani bankarski derivati. To su, krajnje pojednostavljeno rečeno, svojevrsne bankarske oklade i predviđanja koliko će u budućnosti iznositi cijene nekih dionica, kolike će biti kamatne stope, cijene raznih valuta, roba i koječega drugoga.

Poslovanje s derivatima doveli do apsurda

Banke pri tomu dogovaraju cijene po kojima će u budućnosti moći kupovati dionice ili što drugo, nadajući se da će u međuvremenu te cijene uvelike porasti te da će na tome zarađivati golemi novac, ako se, dakako, predviđanja ostvare. Problem je što, ako cijene ne porastu, nego čak i padnu, banke onda bilježe gubitke.

Deutsche banka dovela je poslovanje s derivatima do apsurda: BDP Njemačke iznosi oko 3,5 tisuće milijardi eura, a Deutsche banka ima u svom posjedu derivata u vrijednosti od gotovo 70 tisuća milijardi eura.
Sve to, kao i niske kamatne stope te nesigurnost izazavna izlaskom Velike Britanije iz EU, dovelo je do toga da Deutsche banka, donedavno još iznimno uspješna bankarska institucija, počne gubiti novac u cjelokupnom poslovanju, i u sve svoje četiri poslovne divizije, uključujući i onu koja se bavi upravljanjem imovinom.

Svi čekaju novi šok

Odluka o izlasku iz EU, skupo je stajala ponajprije engleske bankare. Tako je, odmah nakon što je potvrđeno da je izglasana odluka o izlasku Velike Britanije iz EU, Lloyds Bank izgubila 30 posto vrijednosti, Royal bank of Scotland 31 posto, a Barclays banka 32 posto. Pred očima zaprepaštenih vlasnika dionica Royal bank of Scotland, u samo jednom danu, nestalo je njihovih dionica u vrijednosti od 6,5 milijardi funti, dok su suvlasnici Lloyds banke bili bolje sreće: izgubili su “samo” 1, 4 milijarde funti. Zajedno su, dakle, ostali bez 7,9 milijardi funti.

Na njihovu sreću, tržište se počelo oporavljati, pa se vraća nekadašnja vrijednost dionica, no trauma je ostala. Naime, svi znaju da će se novi šok dogoditi u trenutku kada započne proces razdruživanja, a pogotovo kada završi. Stoga se svi žure prodati što više tih dionica, što opet ruši njihovu cijenu i nastavlja izazivati potrese na burzama.

Negativne kamatne stope

UBS Group banka and Credit Suisse banka također očekuju da će im rezultati poslovanja u drugom kvartalu biti lošiji od prošlogodišnjih, koji, također, nisu bili bog zna kakvi. Oni su rezultat, brane se bankari, strožih uvjeta poslovanja te nesigurnosti i nepredvidivih turbulencija na burzama i tržištima. Ali, i visoke cijene domaće valute. Izvršni direktor banke Julius Baer, Boris Collardi, smatra da je glavni problem Švicarske prevelika potražanja za francima što neprekidno diže njihovu cijenu. Klijenti ne prestaju biti u ljubavi sa švicarcima, razočarano je ovih dana ustvrdio Collardi.

No, švicarske bankare najteže su pogodile negativne kamatne stope. Švicarska narodna banka uvela je u prosincu 2014. negativnu kamatnu stopu na depozite banaka, koja je ostala sve do danas. Centralne banke u Japanu, Danskoj, Švedskoj i u nekim državama eurozone, također su uvele negativne kamatne stope s namjerom da ubrzaju gospodarski rast i inflaciju, kako bi smanjile potražnju za svojim valutama.

Uskoro će platiti i bogati

Trošak koji švicarske banke imaju jer moraju platiti centralnoj banci kamatu zato što drže kod nje obveznu rezervu, odlučile su prebaciti uglavnom na svoje klijente. Tako sada male štediše u švicarskim bankama, umjesto da im banka isplati kamatu, moraju banci plaćati 0,79 posto od iznosa koji drže na svojim računima.

Martin Lüthy, viši predavač na ZHAW School of Management and Law iz Winterhura, kazao je kako je samo pitanje vremena kada će banke, zbog negativne kamatne stope, početi kažnjavati i bogatiju klijentelu koja kod njih drži svoju ušteđevinu. “Bankari će doći i reći svojim štedišama: u redu, imate na knjižici više od pola milijuna švicaraca i mi ćemo vam to početi naplaćivati”.