Ekonomisti tvrde da stari ljudi imaju neke veze s inflacijom i da bi središnje banke trebale obratiti pažnju na to
Uskoro će kritična masa ljudi srednjih godina prestati štedjeti i početi trošiti
Ekonomisti i stručnjaci središnjih banaka nekad su brinuli da će postupno starenje svjetske populacije dovesti do slabijeg rasta i svjetskog pada inflacije. Kako su društva starila, sve je manje ljudi bilo radno sposobno i efikasnost ekonomija smanjivala se zbog sve većeg broja umirovljenika. To je bila teorija. Koja se sada poako mijenja, pišu Jeff Black i Jennifer Ryan za Bloomberg.
Bivši zamjenik guvernera Bank of England Charlie Bean, tvrdio je da rastući broj umirovljenika na ekonomiju utječe drugačije nego što mislimo, a nedavno su ga podržala i istraživanja Banke za međunarodna poravnanja. To istraživanje, naslovljeno “Može li demografija utjecati na inflaciju i monetarnu politiku?” (Can Demography Affect Inflation and Monetary Policy?) ukazuje da bi ostarjela društva mogla spriječiti deflaciju a da se ne prijeđe u inflaciju, dakle kontrolirano oživjeti ekonomske aktivnosti.
Fokusirati se na promjene u brojnosti dobnih skupina
Za sve veći broj umirovljenika iz generacije baby boomera tipično je da do mirovine štede, a u mirovini troše ušteđevinu i ne ovise toliko od državnoj mirovini, a pad broj radno sposobnih stanovnika stvara deflatorni pritisak. Ekonomisti bi se, tvrdi Bean, umjesto na prosječnu dob stanovnika trebali više koncentrirati na promjene u brojnosti različitih dobnih skupina.
“Jedan od ključnih faktora zadnjih godina je rast relativnog broja ljudi srednjih godina, to su oni koji najviše štede u odnosu na umirovljenike, koji troše ušteđevinu. Oni su dosad bili glavni faktor deflacije”, rekao je Bean u intervjuu na BBC-jevu Radio 4. “Ali to se sada mijenja, jer se gomila tih ljudi srednjih godina približava mirovini i počinje trošiti.”
Znanstvenici još ne razumiju sve
Autori izvještaja Banke za međunarodna poravnanja Mikael Juselius i Elod Takats kažu da to je ta logika izuzetno važna za nositelje monetarne politike. “Rast relativnog udjela radno sposobnog stanovništva snizio je inflatorne pritiske prosječno za oko 4 postotna boda u zadnjih 40 godina” napisali su u izvještaju “U idućih 40 godina rastući udjel starijih osoba mogao bi podići prosječne inflatorne pritiske za iste vrijednosti”. Znanstvenici priznaju da još ne razumiju u potpunosti kakva je korelacija starenja i inflacije,posebno zato što su dugoročna predviđanja o stanovništvu nesigurna, zasad zato tek savjetuju središnjim bankama da obrate pažnju na taj faktor.