Europska komisija traži hitnu izmjenu zakona o privatizaciji Ine, u protivnom stvar sele na Sud EU

Zakon propisuje posebne ovlasti koje nisu u skladu s europskim propisima

12.04.2011. Avenija Dubrovnik. Zagreb - Upravna zgrada INA-e.
Photo: Boris Scitar/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Europska komisija je u četvrtak zatražila od Hrvatske da izmijeni zakon o privatizaciji Ine-Industrije nafte, jer se njime krši sloboda kretanja kapitala i sloboda poslovnog nastana, a što je obveza koju je Hrvatska preuzela još 2010. tijekom pristupnih pregovora u poglavlju Sloboda kretanja kapitala.

Komisija je Hrvatskoj poslala obrazloženo mišljenje, što je drugi korak u pokretanju postupka za povredu europskih propisa. Ako Hrvatska u roku od dva mjeseca Zakon o privatizaciji Ine ne uskladi s pravom Europske unije, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu EU.

Problematične odredbe zakona

Komisija navodi da je Ina najveće hrvatsko poduzeće za opskrbu energijom, djelomično u vlasništvu hrvatske Vlade. Prema Zakonu o privatizaciji Ine državi su dodijeljene posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo na veto u slučaju odluka društva koje se odnose na prodaju dionica i/ili imovine u vrijednosti koja prelazi određeni prag.

Posljedica toga je situacija da dioničari ne mogu utjecati na važne odluke društva razmjerno svojim udjelima, što može odvratiti potencijalne ulagače od ulaganja u Inu. Komisija smatra da takve posebne ovlasti predstavljaju ograničenje slobodnog kretanja kapitala i slobode poslovnog nastana, koje se na temelju Ugovora o funkcioniranju EU-a ne može opravdati.

Iako je zaštita sigurnosti opskrbe energijom cilj kojim bi se mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u Ugovoru o funkcioniranju EU, čini se da bezuvjetno pravo veta koje je država dobila prema Zakonu o privatizaciji Ine nadilazi ono što je nužno i proporcionalno za postizanje tog cilja, ističe Komisija.