Europska središnja banka tvrdi da su njezine mjere konačno dale prve rezultate
Zapisnik sa sjednice vrha ECB otkriva da nemaju namjeru tako skoro prestati s otkupom
Europska središnja banka (ECB) nema namjeru tako skoro smanjivati stimulativne mjere jer daju dobre rezultate. U zapisniku sa zandje sjednice Upravnog vijeća ECB održane sredinom travnja.
“Članovi vijeća općenito se slažu oko toga da će čvrsta ruka i stroga provedba mjera, o kojima je odlučeno u siječnju 2015., najbolje služiti u cilju podupiranja gospodarskog oporavka i vraćanja inflacije prema razinama od dva posto”, stoji u zapisniku objavljenom u četvrtak “U ovome trenutku stoga nema potrebe razmišljati ni o kakvim promjenama takve monetarne politike”, niti ponovno razmatrati neki od parametara u tom programu kupovina imovine, prenosi Hina.
Optužuju ih da podržavaju financijski nered u EU
ECB je u siječnju bio najavio da će pokrenuti program takozvanog kvantitativnog monetarnog popuštanja, izdašan program kupovina državnih obveznica vrijedan ukupno 1.400 milijardi eura. Do rujna 2016. planira kupovati obveznice u iznosu od 60 milijardi eura mjesečno. Program se provodi od početka ožujka i šefovi ECB tvrde da postižu željene efekte te da je stopa inflacije u Njemačkoj i Francuskoj počela rasti.
Kritičari programa, koje predvodi guverener Bundesbanka Jens Weidmann, upozoravaju da ECB svoji mjerama smanjuje pritisak na vlade da dovedu u red gospodarstva i financije. Upravno vijeće ECB podsjeća da je program počeo prije svega mjesec dana “i da izgledi za rast i inflaciju ovise o punoj primjeni svih mjera monetarne politike koje su donesene”. Kako je gospodarski oporavak i dalje prespor, misle da je upravo odlučan otkup obveznica važan za njegovo ubrzavanje.
Ipak ništa bez reformi i štednje
“Uglavnom se članovi slažu da naglasak treba staviti na stabilan kurs monetarne politike, s fokusom na čvrstu provedbu mjera monetarne politike donesenih u posljednje vrijeme. Ali i nastavka strukturnih reformi i mjera za poboljšanje poslovne klime za koje apeliramo kod vlada u eurozoni.” stoji u zapisniku ECB.
ECB je tek od ove godine počeo objavljivati zapisnike sa svojih sjednica u namjeri da poveća transparentnost razmišljanja koja su u pozadini bančinih odluka o monetarnoj politici. Time je slijedio primjer vodećih središnjih banaka u svijetu, poput američkog Feda i Bank of England.
Za razliku od Feda, ECB-ov zapisnik ne otkriva koji je guverner središnje banke glasao za, a koji protiv određene odluke, tvrde da je to nužno kako bi se spriječilo da guverneri budu izloženi političkim pritiscima u matičnim zemljama.