Glasovne naredbe su dosta praktične i mogle bi biti sljedeća velika stvar u svijetu kompjutera

Glasovni asistenti postaju sve prirodniji i više razumiju

TO GO WITH China-IT-telecommunication-Tencent,FOCUS BY AMANDA WANG
People use their mobile devices in a metro station in Shanghai on March 12, 2014. WeChat has taken China by storm in just three years, allowing its more than 300 million users to send text, photos, videos and voice messages over smartphones, find each other by shaking their devices -- a common dating technique -- and even book and pay for taxis. AFP PHOTO/Peter PARKS / AFP PHOTO / PETER PARKS
FOTO: AFP/AFP

“Prilično naprednu tehnologiju ne možemo razlikovati od magije”, primijetio je Arthur C. Clarke, britanski SF pisac. Tehnologija glasovnih naredbi ubrzano se razvija u zadnje vrijeme. A koristi se baš poput neke čarolije; izgovorite nekoliko riječi u zrak, a obližnji uređaj može ispuniti vašu želju, piše Economist.

Amazon Echo razvio je glasovni program, odaziva se na ime Alexa, a isti vam može naručiti pjesme i radio stanice, pričati viceve, odgovarati na trivijalna pitanja i kontrolirati smart uređaje. Prije Božića negdje 4 posto američkih kućanstava se koristilo ovim programom.

Zašto tipkati, ako možete samo reći?

Glasovni asistenti šire se i u pametnim telefonima, Appleov Siri može obraditi više od 2 milijarde naredbi tjedno, a čak 20 posto pretraživanja na Googleu putem Androida opada na pretraživanja glasom, a ne na tipkanje željenih pojmova. Diktiranje mailova i tekstualnih poruka sada je dovoljno pouzdano za korištenje, pa zašto onda tipkati ako jednostavno možete reći.

Radi se o ogromnom pomaku, onom koji može preobraziti cijelo računalstvo, pružajući jedan potpuno prirodan način interakcije. Biti u mogućnosti razgovarati s kompjuterima ukida potrebu korištenja onako kako to danas radimo, s ekranom i tipkovnicama. No, isto kao što smo počeli koristiti telefone bez žice, a automobili su došli kao kočije bez konja, tako i kompjuteri bez komponenata kakve danas znamo imaju potencijal postati korisnija i sveprisutnija nego što ljudi danas to mogu i zamisliti.

Prijašnji sustavi bili su nepouzdani

Glas neće u potpunosti zamijeniti sve druge forme, nekad će biti prikladnije nešto utipkati nego govoriti. No, sve češća će postajati interakcija s tehnologijom koja okružuje ljude, od stroja za pranje rublja koja će vam reći koliko joj je ostalo do kraja, do virtualnih asistenata u korporativnih pozivnim centrima.

Sustavi u kojima ste mogli diktirati kompjuteru glasom su zapravo oko nas već godinama. No, oni su bili nepouzdani i bilo je potrebno više puta ponavljati kako bi uređaj naučio prepoznati glas određenog korisnika. Nova tehnologija to je znatno poboljšala pa sada kompjuter odmah, bez problema, raspoznaje glas.

Ostaje jedan veliki problem

Isto tako, računalni asistenti imaju puno prirodniji glas nego je to bilo slučaj ranije, no unatoč manje ukočenoj komunikaciji oni još uvijek ne razumiju značenje jezika. Upravo to ostaje najveći problem koji se još nije prevladao.

Kompjuteri moraju biti u stanju razumjeti kontekst kako bi mogli održavati suvisli razgovor o nečemu, a ne samo reagirati na naredbe, jednokratne i jendostavne, kao što to rade za danas. Istraživači na sveučilištima i u velikim i malim tvrtkama rade na ovom problemu, robotima koji bi mogli razraditi konverzaciju o složenijim zadacima.

Postoji pak jedna stvar koja zabrinjava, a to je kakva će biti situacija s privatnošću i sigurnosti korisničkih računa. Američka je policija prilikom istraživanja jednog ubojstva u Arkansasu zatražila pristup Amazon Echu kako bi eventualno došla do novih dokaza u istrazi. Amazon je odbio surađivati, a cijeli slučaj podsjeća na onaj kada je Apple 2016. odbio otključati iPhone terorista na zahtjev FBI-a. Oba ova slučaja naglašavaju potrebu za jasnim pravilima koja određuju kada se privatnost može ugroziti zbog interesa sigurnosti.

Veliki korak

Potrošači će usvojiti glasovno računalstvo, čak i ako ta pitanja ostaju neriješena. U mnogim situacijama glas je daleko praktičniji i prirodniji nego bilo koji drugi način komunikacije. Jednostavno se takav sustav može koristiti dok radite nešto drugo (tijekom vožnje, hodanje ulicom). Isto tako, ovakav način može olakšati računalstvo ljudima koji iz nekog razloga ne znaju koristiti ekrane i tipkovnice.

A to bi moglo imati dramatičan utjecaj ne samo na kompjutere, nego i samo korištenje jezika. Kompjuteri sa simultanim prevođenjem mogli bi učiniti nevažnim govorenje stranog jezika za mnogo ljudi. Dolazak zaslona osjetljivog na dodir je bio posljednji veliki pomak u načinu na koji su ljudi u komunicirali s kompjuterima. Razvoj glasovne tehnologije je puno više od toga.