Hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo je za gotovo 16 posto. Iako se očekivao dvoznamenkasti rast, ova brojka ipak je iznenadila većinu analitičara koji će zbog toga morati revidirati svoje prognoze za 2021. godinu. Kada se sjetimo da nam je za oporavak od globalne financijske krize iz 2009. godine trebalo pet, šest godina, ovako brzi povratak na pretkrizne razine pomalo iznenađuje.
Turizam, naravno, i dalje u svemu tome igra veliku ulogu. Bili smo u povoljnijoj poziciji u odnosu na konkurenciju, jer smo glavnim emitivnim tržištima dostupni automobilom, pa smo u pandemijskim uvjetima mnogim turistima bili poželjnija destinacija u odnosu na one u koje moraju putovati avionima.
I dalje ovisimo o turizmu, no bude se ostali sektori
Također, protuepidemijske mjere koje su bile na snazi tijekom srpnja i kolovoza, kada nas i posjećuje najveći broj turista, dozvoljavale su da se sezona odvija manje-više nesmetano. No, ono što posebno veseli jest da se čini da pomalo osnažuju i drugi sektori, jer je rast robnog izvoza, čak i tijekom 2020. godine, imao vrlo dobre rezultate.
Prva procjena Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je BDP u trećem tromjesečju, prema originalnim podacima, porastao za 15,8 posto, a prema sezonski prilagođenima 15,5 posto, što je, za sada, najveći rast među zemljama Europske unije.
Doduše, još uvijek nisu za sve zemlje objavljeni podaci, ali Hrvatska zaista sa svojim rastom strši u odnosu na ostale. Na razini EU, rast u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio je 3,9 posto, Češka je rasla po stopi od 2,8 posto, Italija 3,8 posto, Poljska 5,3 posto, Portugal 4,2 posto, a najveći rast, uz Hrvatsku imala je Rumunjska i to 8 posto.
Dobra turistička sezona ubrzala rast BDP-a
Kada se detaljnije pogledaju brojke, jasno je da je takav skok ostvaren zahvaljujući rastu izvoza i osobne potrošnje, odnosno posljedica je dobre turističke sezone. Rast bruto dodane vrijednosti od 13,5 posto, gdje je najveći doprinos rastu došao od djelatnosti trgovine, prijevoza te smještaja i ugostiteljstva, također pokazuje snažan oporavak turizma no treba reći da su i sve ostale djelatnosti imale pozitivnu stopu rasta na godišnjoj razini.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Podaci o međutromjesečnim stopama rasta također pokazuju ubrzanje rasta, pa je tako u trećem u odnosu na drugo tromjesečje rast, prema sezonski prilagođenim podacima, iznosio 2,7 posto, dok je u drugom u odnosu na prvo tromjesečje stopa rasta bila samo 0,8 posto.
Sad je vrijeme za reforme
U jesenskim ekonomskim prognozama Europska komisija prognozirala je za Hrvatsku rast od oko 8 posto u ovoj i 5,6 posto u sljedećoj godini. Iz rejting agencije Fitch pak prognoziraju da bi rast mogao iznositi blizu 9 posto, a sljedeće godine 4 posto. Analitičari Raiffeisena danas su pak objavili da bi rast mogao iznositi 9 posto, te su najavili reviziju svojih dosadašnjih prognoza.
Ako uzmemo u obzir da je prošlogodišnji pad iznosio 8,1 posto, moguće je da će se gospodarska aktivnost kroz nekoliko mjeseci vratiti na pretpandemijsku razinu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ovakve, relativno povoljne okolnosti, Vlada bi trebala iskoristiti za provođenje reformi, koje su odgađane, ne godinama, nego sada već desetljećima, pogotovo ako uzmemo u obzir da su nam do 2026. dostupni deseci milijardi kuna iz europskih fondova za oporavak od pandemije. Time bi se stvorio temelj za stvaranje puno dinamičnijeg gospodarstva i hvatanje koraka s uspješnijim zemljama EU, jer ćemo u suprotnom zauvijek ostati zakucani na dnu svih europskih ljestvica.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska će se, očito, brzo oporaviti od koronakrize. Vlada više ne može izbjegavati reforme
Marko Repecki analizira posljednje podatke o gospodarskom rastu Hrvatske u trećem tromjesečju
Ovakve, relativno povoljne okolnosti, Vlada bi trebala iskoristiti za provođenje reformi, koje su odgađane, ne godinama, nego sada već desetljećima... Time bi se stvorio temelj za stvaranje puno dinamičnijeg gospodarstva i hvatanje koraka s uspješnijim zemljama EU, jer ćemo u suprotnom zauvijek ostati zakucani na dnu svih europskih ljestvica
Hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo je za gotovo 16 posto. Iako se očekivao dvoznamenkasti rast, ova brojka ipak je iznenadila većinu analitičara koji će zbog toga morati revidirati svoje prognoze za 2021. godinu. Kada se sjetimo da nam je za oporavak od globalne financijske krize iz 2009. godine trebalo pet, šest godina, ovako brzi povratak na pretkrizne razine pomalo iznenađuje.
Turizam, naravno, i dalje u svemu tome igra veliku ulogu. Bili smo u povoljnijoj poziciji u odnosu na konkurenciju, jer smo glavnim emitivnim tržištima dostupni automobilom, pa smo u pandemijskim uvjetima mnogim turistima bili poželjnija destinacija u odnosu na one u koje moraju putovati avionima.
I dalje ovisimo o turizmu, no bude se ostali sektori
Također, protuepidemijske mjere koje su bile na snazi tijekom srpnja i kolovoza, kada nas i posjećuje najveći broj turista, dozvoljavale su da se sezona odvija manje-više nesmetano. No, ono što posebno veseli jest da se čini da pomalo osnažuju i drugi sektori, jer je rast robnog izvoza, čak i tijekom 2020. godine, imao vrlo dobre rezultate.
Prva procjena Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je BDP u trećem tromjesečju, prema originalnim podacima, porastao za 15,8 posto, a prema sezonski prilagođenima 15,5 posto, što je, za sada, najveći rast među zemljama Europske unije.
Doduše, još uvijek nisu za sve zemlje objavljeni podaci, ali Hrvatska zaista sa svojim rastom strši u odnosu na ostale. Na razini EU, rast u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio je 3,9 posto, Češka je rasla po stopi od 2,8 posto, Italija 3,8 posto, Poljska 5,3 posto, Portugal 4,2 posto, a najveći rast, uz Hrvatsku imala je Rumunjska i to 8 posto.
Dobra turistička sezona ubrzala rast BDP-a
Kada se detaljnije pogledaju brojke, jasno je da je takav skok ostvaren zahvaljujući rastu izvoza i osobne potrošnje, odnosno posljedica je dobre turističke sezone. Rast bruto dodane vrijednosti od 13,5 posto, gdje je najveći doprinos rastu došao od djelatnosti trgovine, prijevoza te smještaja i ugostiteljstva, također pokazuje snažan oporavak turizma no treba reći da su i sve ostale djelatnosti imale pozitivnu stopu rasta na godišnjoj razini.
Podaci o međutromjesečnim stopama rasta također pokazuju ubrzanje rasta, pa je tako u trećem u odnosu na drugo tromjesečje rast, prema sezonski prilagođenim podacima, iznosio 2,7 posto, dok je u drugom u odnosu na prvo tromjesečje stopa rasta bila samo 0,8 posto.
Sad je vrijeme za reforme
U jesenskim ekonomskim prognozama Europska komisija prognozirala je za Hrvatsku rast od oko 8 posto u ovoj i 5,6 posto u sljedećoj godini. Iz rejting agencije Fitch pak prognoziraju da bi rast mogao iznositi blizu 9 posto, a sljedeće godine 4 posto. Analitičari Raiffeisena danas su pak objavili da bi rast mogao iznositi 9 posto, te su najavili reviziju svojih dosadašnjih prognoza.
Ako uzmemo u obzir da je prošlogodišnji pad iznosio 8,1 posto, moguće je da će se gospodarska aktivnost kroz nekoliko mjeseci vratiti na pretpandemijsku razinu.
Ovakve, relativno povoljne okolnosti, Vlada bi trebala iskoristiti za provođenje reformi, koje su odgađane, ne godinama, nego sada već desetljećima, pogotovo ako uzmemo u obzir da su nam do 2026. dostupni deseci milijardi kuna iz europskih fondova za oporavak od pandemije. Time bi se stvorio temelj za stvaranje puno dinamičnijeg gospodarstva i hvatanje koraka s uspješnijim zemljama EU, jer ćemo u suprotnom zauvijek ostati zakucani na dnu svih europskih ljestvica.