Nekad je nužno odabrati stranu

Hrvatska narodna banka upravo je objavila jednu dobru vijest; javni dug nam je pao prvi put nakon osam godina

u prosincu prošle godine pao na 289,1 milijardu kuna, odnosno 84,2 posto BDP-a

22.07.2004. Zagreb, Hrvatska - Press konferencija u HNB-u. Zgrada Hrvatska narodna banka.
Photo: Davor Visnjic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Javni je dug, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prosincu prošle godine pao na 289,1 milijardu kuna, ili 84,2 posto BDP-a, što predstavlja prvi pad duga nakon osam godina, a zahvaljuje se dobrim fiskalnim rezultatima i većem nego što se očekivalo rastu gospodarstva. „Uz zabilježeni pad na mjesečnoj i godišnjoj razini, podaci za prosinac prošle godine potvrđuju da je prvi put nakon osam uzastopnih godina zabilježen pad udjela ukupnog javnog duga u BDP-u, za 2,5 postotna boda u odnosu na kraj 2015.“, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Godina 2016. zaključena je i s nominalno nižim iznosom duga u odnosu na godinu ranije, s obzirom da je ukupni javni dug u prosincu prošle godine bio za 505,3 milijuna kuna ili 0,17 posto niži u odnosu na isti mjesec 2015. Nekoliko je ključnih čimbenika, navodi se u analizi, koji su išli u prilog nominalnom i relativnom smanjenju javnog duga u prošloj godini. „Manje potrebe države za zaduživanjem proizišle su iz iznadočekivanih fiskalnih rezultata, odnosno izdašnijih priljeva u državni proračun – osobito PDV-a i trošarina – uz istovremeno obuzdavanje rasta proračunske potrošnje“, objašnjavaju analitičari RBA.

Utjecaj političke nestabilnosti na državnu potrošnju

I dok su viši proračunski prihodi posljedica rasta gospodarstva, na obuzdavanje rasta državne potrošnje zasigurno je, smatraju u RBA, utjecala politička nestabilnost, odnosno razdoblje privremenog financiranja tijekom prvog tromjesečja prošle godine te razdoblje tehničke Vlade. Uz to, posljednji podaci iz pasive bilance HNB-a pokazuju da je krajem prošle godine značajno smanjen iznos depozita središnje države, za gotovo 4,7 milijardi kuna, odnosno 57,5 posto godišnje.

To „ukazuje da se jedan dio dospjelih obveza države financirao kroz korištenje depozita države, umanjujući tako potrebu za novim zaduženjima“, objašnjavaju analitičari RBA. Navode i da su na manji iznos nominalnog duga iskazanog u kunama utjecala kretanja tečaja kune u odnosu na euro. „S obzirom da je gotovo 75 posto duga u eurima ili je vezan za euro, jačanje kune u odnosu na euro za 1 posto na godišnjoj razini utjecalo je i na smanjenje javnog duga iskazanog u kunama“, navodi se u analizi.

Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu

Pad udjela javnog duga u BDP-u posljedica je također i većeg nego što se očekivalo gospodarskog rasta u prošloj godini za 2,9 posto. „Fiskalna poboljšanja u konačnici su polučila niže potrebe države za zaduživanjem, pri čemu je došlo i do zamjetne promjene u strukturi financiranja javnog duga“, navodi se u analizi RBA. Krajem prošle godine vanjska komponenta javnog duga, 108,5 milijardi kuna, zabilježila je pad na godišnjoj razini za 9,6 milijardi ili 8,2 posto, što je dobrim dijelom odraz odgođenog plasmana državne euroobveznice na međunarodnom tržištu kapitala, objašnjavaju analitičari RBA.

Ističu i kako su istovremeno poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem financijskom tržištu u uvjetima visoke likvidnosti poticajno djelovali na zaduživanje države na domaćem tržištu. To je rezultiralo rastom unutarnje komponente javnog duga, koja je krajem prosinca prošle godine iznosila oko 180 milijardi kuna, pa je udio unutarnje komponente u ukupnom javnom dugu povećan s 59,2 posto, koliko je iznosio krajem 2015., na 62,5 posto krajem 2016., izračunali su analitičari RBA. S obzirom da se očekuje nastavak rasta gospodarstva, i u 2017. godini udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom.

Solidno punjenje proračuna zbog turizma

„Povratak inflacije te jačanje kune u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u. Također, u uvjetima visoke likvidnosti i nižih kamatnih stopa na europskom i domaćem financijskom tržištu, država će zasigurno uspješno (re)financirati svoje obveze po dospijeću“, navodi se u analizi RBA. Dodaje se da će podrška fiskalnoj metrici doći i od očekivanja glede turističke (pred)sezone, što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna. „Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga“, navodi se u analizi.

No, upozorava se i da visina javnog duga u Hrvatskoj jasno upozorava na ranjivost i nužnost daljnje fiskalne konsolidacije, uz istovremeno stvaranje preduvjeta za održiv dugoročni rast. Naime, s udjelom javnog duga u BDP-u od 84,2 posto Hrvatska znatno premašuje prosjek usporedivih država srednje i istočne Europe (53,9 posto BDP-a) te država s jugoistoka Europe (47,7 posto BDP-a).