Hrvatski vanjski dug popeo se na 47 milijardi eura zbog zaduženosti države, privatni sektor smanjio je dug

Hrvatski bruto inozemni dug na kraju trećeg tromjesečja 2015. godine iznosio je 47 milijardi eura odnosno 107,6 posto BDP-a. Trećinu tog duga, 15,7 milijardi eura, je dug opće države, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Dug je u odnosu na isto razdoblje 2014. veći za 480 milijuna eura ili 1 posto. RAzlog za takav rast duga, tvrde analitičari, prvenstveno je velika zaduženost države. Dok je ukupni bruto inozemni dug u rujnu 2015. pao 1,1 posto, vanjski dug države u tom je periodu narastao za 3,5 posto na 531 milijun eura.

Privatna poduzeća više se zadužuju vani

U strukturi inozemnog duga javnog sektora više od 96 posto su dugoročne obveze, 10,6 milijardi eura su obveznice i slične dužničke vrijednosnice,a 6,9 milijardi eura su krediti. Na dug su loše utjecale i tečajne razlike, točnije rast dolara u odnosu na euro. U pet od šest izdanja državnih obveznica na američkom tržištu ugrađena je zaštita od tečajnog rizika koja se statistički prikazuje odvojeno, pa je dug u izvještajima nešto veći nego u stvarnosti.

U privatnom se sektoru nastavlja trend razduživanja. Bruto inozemni dug privatnog sektora u trećem kvartalu 2015. smanjen je na 28,4 milijardi eura, što je mjesečni pad od 0,5 posto i godišnji pad od 1,3 posto. Zaduženost privatnih poduzeća koja nisu u financijskom sektoru, pak, raste i u tom je kvartalu bila 11,4 milijarde eura. Razlog su privlačniji uvjeti financiranja na vanjskim tržištima, zahvaljujući ponajviše stimulativnim mjerama Europske središnje banke (ECB).