U redu, BDP raste 2,8 posto, ali što to zapravo znači? Ugledni stručnjaci diskutiraju o tome na Telegramu
Račić, Stojić i Fižulić govore za Telegram o procjeni rasta BDP-a
Državni zavod za statistikuobjavio je danas kako je, prema prvim procjenama, u drugom kvartalu ove godine hrvatski BDP porastao za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Jedanaesti je to kvartal zaredom da naše gospodarstvo raste. No, što to zapravo znači? Je li rast od 2,8 posto očekivan i zadovoljavajući? Stojimo li bolje ili lošije od zemalja s kojima bi se Hrvatska trebala uspoređivati? Možemo li očekivati daljni rast BDP-a te koji su najveći izazovi budućem rastu? I, konačno, što bi Vlada mogla napraviti kako bi Hrvatska rasla po većim stopama od ove?
O ovim smo pitanja razgovarali s direktorom ekonomskih istraživanja u Addiko banci Hrvojem Stojićem, poduzetnikom i kolumnistom Milanom Račićem te poduzetnikom i Telegramovim analitičarem Gorankom Fižulićem. Prenosimo i komentar koji je Velimir Šonje objavio na svom utjecajnom blogu Arhivanalitika.
Milan Račić: ‘Hrvatsko gospodarstvo raste unatoč neefikasnom sustavu i poreznim nametima’
Milan Račić, novi Chief growth officer Gideon Brothersa, misli da je rast BDP-a od 2,8 posto vrlo dobar za Hrvatsku, makar je bio očekivan veći. Zbog pohvalnog uzastopnog rasta od 11 kvartala, smatra da nam se gospodarstvo oporavlja. Brojke bi bile još i bolje kada bismo gospodarstvo mogli osloboditi od hrpe nepotrebnih nameta. Međutim, Račić ističe da hrvatsko gospodarstvo i dalje raste unatoč neefikasnom sustavu i poreznim nametima. Pohvalnim smatra što idemo naprijed, nepovezano s time što radi Vlada.
Smatra da bismo trebali biti zahvalni za bilo kakve pozitivne pomake, no ovaj rast nam nije dovoljan. Kao glavnu zadaću Vlade i privrede drži dodatno ubrzavanje rasta. Bitnima smatra strukturne reforme o kojima se u zadnje vrijeme baš puno i ne razgovara. Iako je trenutačni trend pozitivan, ne smatra ga dovoljnim za neki značajniji pomak naprijed. Poražavajućim smatra da nas je Rumunjska prešla po rastu BDP-a po glavi stanovnika. Uz reforme bi trebalo smanjiti i razinu administrativnih i poreznih nameta, kaže.
Goranko Fižulić: ‘Ako SAD, najveće svjetsko gospodarstvo raste brže od nas, onda je sasvim jasno da ovaj rast nije dovoljan’
“Ova procjena rasta u drugom kvartalu od 2,8 posto je usporavanje u odnosu na rast u prvom kvartalu od 3,4 posto. U usporedbi s drugim zemljama Hrvatska stoji loše. U prvom kvartalu sporije od Hrvatske, među istočnoeuropskim zemljama rasle su samo Češka i Slovačka, a u drugom kvartalu ćemo vjerojatno biti najlošiji. Više od nas rastu čak i visoko razvijene države poput Švedske ili Španjolske”, kaže Fižulić. “Sjedinjene Države su objavile da rastu po stopi od 3 posto. Ako dakle najveće svjetsko gospodarstvo raste brže od nas, onda je sasvim jasno da naš rast nije dovoljan. Drugi nas prestižu ili još više zaostajemo.”
Kao strukturnu pogrešku ugrađenu u naše gospodarstvo navodi prevelik udio turizma. Kaže kako niti jedna zemlja na svijetu nije postala visokorazvijena samo od turizma. “Turizam je radno intenzivna djelatnost, a ne generira dobro plaćena radna mjesta. Hrvatska će s jedne strane biti osuđena na uvoz radne snage za jednostavna zanimanja u turizmu, građevinarstvu, trgovini i ostalim uslugama, a s druge strane će i dalje biti izložena iseljavanju tih istih zanimanja, ali i onih koji su visokokvalificirani. I to je osnovni hrvatski problem koji ima enormne reperkusije na naš zdravstveni i mirovinski sustav i zapravo dovodi u pitanje samu opstojnost ovakvog društvenog i gospodarskog modela, koji bi mogli nazvati i “hrvatski način života”. Sve se to reflektira na ovaj puzajući rast kojim ne rješavamo probleme, koji će nam se s kamatama naplatiti u ne tako dalekoj budućnost, nego ih samo odlažemo”.
Smatra kako ćemo i dalje imati rast BDP-a sve dok raste i Europa. Na pitanje što bi Vlada mogla napraviti da osigura veći rast gospodarstva odgovara: “Vlade ne mogu same osigurati rast. No, poreznom politikom Vlada može diktirati model razvoja. Hrvatska se opredijelila za oporezivanje potrošnje i rada, a ne oporezuje imovinu i kapital. Vlada je tu da pojeftini državu i državni aparat te daje novac kojim raspolaže u grane u kojima cijelo društvo može imati koristi”.
Velimir Šonje: ‘Ovo su vrlo visoke stope rasta za Hrvatsku, jer zemlja gubi stanovništvo’
“Ovo su vrlo visoke stope rasta za Hrvatsku, jer zemlja gubi stanovništvo. Najbolji iskaz je rast realnog BDP-a po glavi stanovnika. No, to sada ne znamo, jer ne znamo koliko se broj stanovnika smanjio u prvoj polovici ove godine. Na temelju podataka za prošlu godinu znamo da je razlika značajna. Stopa rasta realnog BDP-a prošle godine iznosila je 2,9%, a po stanovniku 3,7%, dakle razlika iznosi 0,8 postotnih bodova. Razlika bi ove godine mogla biti manja nego prošle, no nećemo puno pogriješiti ako zaključimo da se rast realnog BDP-a po glavi stanovnika sada zadržava na tempu od oko 4% na godinu”, piše Šonje na svom blogu Arhivanalitika.
Smatra kako bi rast bio još i veći da u drugom tromjesečju 2017. nije došlo do blagog usporavanja izvoza i investicija. “Najvažniji doprinos rastu dolazi od oporavljene osobne potrošnje koja je na međugodišnjoj razini rasla 3,8% prema 3,5% u prvom kvartalu (osobna potrošnja je najvažnija sastavnica koja čini oko 60% BDP-a).” Zaključuje kako su ove brojke u skladu s očekivanjima te kako se unatoč brojnim najavama o raspadu gospodarstva za vrijeme eskalacije krize u Agrokoru nije dogodilo ništa.
“Proći će dosta vremena i trebat će mnogo analiza da se utvrdi, ako i tada, je li to rezultat pozitivnog učinka Lexa koji je ublažio i odgodio prelijevanje problema na gospodarstvo (sprječavanje sistemskog poremećaja) ili je to rezultat objektivno manje važnosti Agrokora za hrvatsko gospodarstvo od onoga kako se godinama predstavljao.”
Hrvoje Stojić: ‘U drugoj polovici godine očekujem bržu dinamiku rasta’
Analitičar Addiko banke Hrvoje Stojić kaže kako je očekivao da će BDP rasti po stopi od 3 posto, pa je ovo nešto niže od njegovih predviđanja. No, prognozu rasta od 3 posto do kraja godine ne bi mijenjao. U drugoj polovici godine očekuje još bržu dinamiku rasta, nešto malo veću od 3 posto. Stavljajući današnje brojke o rastu u okvire zemalja s kojima bi se Hrvatska trebala uspoređivati kaže: “Kratkoročno uspoređivati dinamiku i nema previše smisla, budući da je Hrvatska najduže bila u recesiji pa je time i najviše spustila bazu. Druge ekonomije su u zadnjih pet ili šest godina rasle nešto brže od Hrvatske”.
Hrvatska u 2016. i 2017. godini raste blago iznad prosjeka Jugoistočne Europe. Nastavak rasta očekuje i u 2018. godini, no nakon toga, mogao bi usporiti. Od Vlade očekuje da provede neke porezne reforme, poput smanjenja parafiskalnih nameta koje najavljuje ministrica Dalić. Među potrebnim reformama ističe reformu javnog sektora, zdravstvenog i mirovinskog sustava, reformu obrazovanja i tržišta rada.