Joseph Stiglitz misli da Hrvatska ne treba toliko štedjeti (ali bi trebala smanjiti kredite u stranim valutama)
Njemačka nametanjem mjera štednje nanosi strahovitu štetu slabijim članicama
Na Splitskom sveučilištu danas je bio slavni američki ekonomist i Nobelovac Joseph Stiglitz, kako bi primio počasni doktorat i sudjelovao na međunarodnom znanstvenom skupu “Izazovi Europe.” Na konferenciji za novinare pitali su ga o hrvatskoj gospodarskoj situaciji i Stiglitz je dao nekoliko ocjena koje bi se mogle svidjeti velikom broju Hrvata.
Stiglitz misli da bi Hrvatskoj bilo pametnije poreznom politikom i regulativnom poticati ljude da manje uzimaju kredite u stranim valutama, prenosi Hina. Pravo je pitanje, tvrdi Stiglitz, što s već podignutim kreditima, posebno onima u švicarskim francima. “Mislim da se oni koji su kredite davali nisu pravilno objasnili sve okolnosti onima koji su uzimali kredite. I to dovodi do pitanja bi li se takvi krediti mogli smatrati predatorskim, odnosno treba li doći do konverzije u hrvatsku valutu”, rekao je Stiglitz.
Ne mijenjajte sebe nego Europu. Sretno vam bilo
Novinari su ga pitali i što bi hrvatska Vlada trebala poduzeti za izlazak iz krize. “Hrvatski problem dio je sveukupnog problema Europske unije koja se od početka krize nije dobro postavila, i to u dvije kritične točke” odgovorio je Stiglitz ” Euro je bio politički projekt, europska politika nije bila dovoljno jaka da stvori valutu koja će biti dovoljno održiva. Uz to središnja banka je bila usmjerena na inflaciju, a ne na zapošljavanje i rast”, Hrvatska bi prema njegovoj ocjeni umjesto sebe trebala promijeniti Europu. “Sretno vam bilo” komentirao je. Najviše kritika za stanje u Europi upućuje Njemačkoj, posebno zbog situacije s Grčkom.
Opasno je promovirati njemačku politiku štednje
“To je relevantno za Hrvatsku jer ako vaši ekonomski susjedi ne posluju dobro to se odražava i na vas”, rekao je Stiglitz. Zemlje u kojima se provodila politika štednje pokazuju da takve mjere nisu koristile i dovele su do recesije. “Gdje je štednja manja bolje se živi.” Politika štednje koju su Njemačka, Amerika i Europska komisija nametale Grčkoj i Španjolskoj te je zemlje gurnula u depresiju, tvrdi Stiglitz, i to će se osjećati dugo nakon oporavka.
“Ekonomska politika koja se provodi u Njemačkoj a promovira se i ovdje, pogrešna je jer Njemačka ima viškove koji stvaraju neravnotežu u ostatku svijeta, prijeti narušavanjem svjetske ravnoteže zbog toga što višak na jednoj strani stvara još veći deficit na drugoj strani”, rekao je Stiglitz.
Smatra da je glavni razlog neuspjeha eurozone pojava eura. “Euro je bio politički projekt, a politika nije bila dovoljno jaka da stvori valutu koja će biti održiva”. Želi li preživjeti, eurozona mora stvoriti bankarsku uniju, cjeloviti fiskalni sustav i sustav industrijskih politika koje bi bile naklonjenije manje razvijenim zemljama, rekao je Stiglitz.