Kako je Rumunjska postala država s najbrže rastućom ekonomijom u EU? Pa, napravila je jednu veliku stvar

Veći porez, manji poticaj za porezne obveznike

Prema verziji priče koju je ispričao Wanninski par godina kasnije u svom tekstu objavljenom u WSJ-u, Arthur je u jednom trenutku zgrabio ubrus sa stola i na njega nacrtao ono što je Wanninski nazvao ‘Lafferova krivulja.’

Pojednostavljeno rečeno, Lafferova krivulja prikazuje što se događa kad vlada znatno poveća stopu poreza. Teoretski, to završi stvaranjem manje prihoda nego prije povećavanja poreza.

Iako na prvu zvuči dosta nelogično, i nije. Nametanjem velikih poreza porezni obveznici osjećaju manji poticaj za zaradu jer ionako sve što zarade odlazi vladi. Mala poduzeća ne mogu se s tim nositi, ispadaju iz tržišnog natjecanja. Protok kapitala postaje znatno manji i prema Lafferovoj krivulji porezni prihodi ne rastu nimalo, tako da je situacija prije povećanja poreza i nakon povećanja jednaka.

Optimalna stopa poreza

No, negdje između je tzv. ‘optimalna’ porezna stopa, ona koja maksimizira prihode Vlade, ali i zaposlenost, produktivnost i proizvodnju. Na grafikonu Lafferove krivulje ta vrijednost izgleda kao da je na pola, tj. na 50 posto. No ona varira iz godinu u godinu, što znatno ovisi i o stopi inflacije.

Art je danas poznat po tome što je kreirao ekonomsku politiku predsjednika Raegana, u kojoj su osnovne teze bile slobodna trgovina, manje propisa i niski propisi. Prema Leffer Centru, te politike su doprinijele najvećem ekonomskom bumu u povijesti SAD-a. Više bogatstva je nastalo između 1982. i 2007., nego u prethodnih čak 200 godina.

Rumunjska odlučila preispitati svoju poreznu politiku

Te politike primjenjuju se i u nekim drugim državama izvan SAD-a. Uzmimo u obzir i nedavni Brexit. Britanci su dijelom željeli izaći iz Unije kako bi pobjegli od različitih vrsta izravnih i neizravnih poreza, koji su im nametnuti iz Bruxellesa.

Jedna od zemalja koja je usvojila ova tzv. Lefferova pravila je Rumunjska. Nakon godina jadnog, malog rasta, rumunjska vlada je odlučila preispitati svoju poreznu politiku. Krajem prošle godine, PDV je smanjen sa 24 na 20 posto, smanjen je porez na dohodak po odbitku, a smanjeni su i odbici od poreza na dobit firmama.

Gospodarski bum; puno brže nego što su mislili

Promjene su urodile plodom i to puno brže nego što se očekivalo. U prvom tromjesečju, Rumunjska je zabilježila porast od 4,3 u odnosu na proteklu godinu. Analitičari su očekivali rast od 3,9 posto. Rumunjska je stoga postala zemlja s jednom od najbrže rastućih ekonomija među zemljama EU. Predviđanja Europske komisije su da će rumunjska ekonomija ukupno biti druga rastuća među 28 članica, odmah iza Irske.

Rumunjska je zabilježila i još jedan veliki rast, možda i najbitniji. To je znatno smanjenje stope nezaposlenosti, u svibnju je pala na 6,6 psoto, dok je prosjek zemalja eurozone 10,1 posto. Stopa nezaposlenosti među mladima je veća 21 posto što čak pomalo i zabrinjava. No, u usporedbi s drugim zemljama je znatno niža. U Italiji je ta stopa 36,8 posto, u Španjolskoj 43,9 posto, a Grčkoj 47,4 posto.

Europska Silicijska dolina

Rumunjska ekonomija stoga u svakom smislu raste, a posebno se počeo razvijati informatičko-tehnološki sektor u Bukureštu, on bilježi strahoviti porast zadnjih godina. IT je doprinio 6,1 posto u BDP-u u prvom tromjesečju ove godine. Do kraja godine očekuje se da će premašiti 10 posto. U Rumunjskoj su, zahvaljujući razumnim cijenama poslovanja, danas poslovnice nekih najboljih svjetskih tehnoloških firmi, kao npr. Microsoft, IBM, Intel, Oracle , Adobe. Cijene poslovanja su im znatno niže nego u Londonu. Najam je jeftiniji za 84 posto.

Rumunjska je europski odgovor na američku Silicijsku dolinu. Rumunjska je odgovor za sve one države i vlade koji ne znaju kako negativne stope pretvoriti u pozitivne. Kazneni porezi su oni koji ometaju rast, a reforma fiskalne politike po uzoru na Rumunjsku jamac procvata.