Kako su netom prije propasti još jedne američke banke njezini direktori iz nje izvukli milijune

Uložili 100 milijardi dolara

Osim što su klijenti počeli panično izvlačiti svoj novac iz banke, paniku je povećala kreditna agencija S&P Global Ratings koja je rejting obveznica First Republica bacila u status smeća. I agencija Moody’s snizila je rejting s obrazloženjem da je banka imala previše neosiguranih depozita i nerealiziranih gubitaka na vrijednosnim papirima.

Prije toga, u nedjelju, američke Federalne rezerve i JPMorgan upumpali su u First Republic čak 70 milijardi dolara. Dakle, da bi spasili tu banku srednje veličine, u nju je uloženo čak 100 milijardi dolara. Do kraha je došlo kad su klijenti počeli panično izvlačiti milijarde dolara depozita, a u tomu su prednjačili, nitko drugi do vodeći ljudi iz First Republic Bank.

Prodavali dionice lijevo i desno

Oni su od početka godine do 8. ožujka prodali dionice banke u vrijednosti od 11,8 milijardi dolara. Pri tomu su u prosjeku dionicu prodavali po 130 dolara. Danas ta dionica ne vrijedi ni 20 dolara.

Tako je izvršni predsjednik James Herbert II prodao dionice u vrijednosti od 4,5 milijuna dolara, a Robert Thornton, predsjednik odjela za upravljanje imovinom banke, prodao je 73 posto svojih dionica za 3,5 milijuna dolara. Učinio je to 6. ožujka, dakle dva dana prije kraha banke.

I drugi vodeći ljudi banke ostvarili su goleme zarade prodajom svojih dionica. Svi su oni bili upoznati sa situacijom u banci te su imali insajderske informacije na temelju kojih su se požurili riješiti svojih dionica.

Operacija prošla nezapaženo

Inače, plaća generalnog direktora First Republic Bank iznosi 564.113 dolara godišnje, a prosječne plaće ostalih rukovoditelja iznose oko 228.888 dolara godišnje, ili 110 dolara po satu. Najslabije plaćeni službenici banke primali su u prosjeku 53.000 dolara. Zbog toga što transakcije dionica te banke nisu trebale biti prijavljene Komisiji za vrijednosnice i burzu, ta je operacija prošla gotovo nezapaženo.

Šefovi First Republic Bank učinili su to premda su znali da je vrijednost imovinskog portfelja banke bila 26,9 milijardi dolara manja od knjigovodstvene vrijednosti, a da je razlika bila znatno iznad vlasničkog kapitala od 17,4 milijarde dolara. Više od dvije trećine bankovnih depozita bilo je neosigurano. Banka je imala oko 213 milijardi dolara imovine na kraju 2022.

Klijenti banke bili su bogati pojedinci i tvrtke, no oni su zbog niskih kamata postali nezadovoljni jer unatoč golemim svotama novca koje su imali na svojim računima nisu više zarađivali na kamatama. Među klijentima bio je i Mark Zuckerberg. Dobit banke porasla je 2022., ali je agresivno povećanje kamata uzelo danak.

I druge banke su na udaru

Banka sa sjedištem u San Franciscu poznata je po bogatoj bazi klijenata, i po mnogo čemu drugome podsjeća na banku Silicon Valley Bank, koju su zaplijenili savezni regulatori prošli tjedan. Propast banke Silicon Valley djelomično je bila rezultat prevelike količine neosiguranih depozita i ulaganja u dugoročne obveznice kojima je pala vrijednost.

I šefovi banke Silicon Valley također su prije kolapsa banke rasprodavali svoje dionice pa je Ministarstvo pravosuđa po saznanjima odmah započelo s istragom. Banku je tvrde stručnjaci, upropastilo agresivno povećanje kamata u SAD. Ni u njoj bogataši nisu bili zadovoljni jer zbog niskih kamata, nisu ostvarivali očekivanu zaradu.

Još neke banke nalaze se na udaru. Dionice PacWest Bancorpa pale su više od 10 posto, a East West Bancorpa 5 posto. Spašavanje banaka obično dovodi do široko rasprostranjene zabrinutosti zbog moralnog hazarda, ideje da ako nekoga spasite od posljedica njegovih postupaka, taj preuzima još veće rizike.