Naftnoj industriji prijeti slom; Trump preklinje Rusiju i Saudijsku Arabiju da hitno stanu s ratom oko cijena nafte

Nitko ga nije poslušao

Iako je i prije predsjednik Trump apelirao na Moskvu i Rijad da prestanu rušiti cijene nafte, nitko ga nije poslušao. Umjesto toga Saudijska Arabija ovih je dana natovarila naftom nekoliko novih supertankera od 300.000 tona te ih je poslala u Europu premda je potražnja za naftom u svijetu pala za oko 20 milijuna barela dnevno. Saudijska Arabija u ožujku je proizvela rekordnih 12,3 milijuna barela dnevno, u odnosu na oko 9,7 milijuna u veljači.

I Rusija je nastavila s bjesomučnom proizvodnjom, a Rijad je uz to još najavio da će povući velike količine nafte iz svojih strateških zaliha kako bi potaknuo izvoz. Istodobno kraljevski dvor zatražio je od Aramca, najveće saudijske državne naftne kompanije, da maksimalno poveća proizvodnju. Trump je istodobno upozorio Rusiju i Saudijsku Arabiju da neće dopustiti propast naftne industrije te da će poduzeti sve što je potrebno da ju zaštiti.

Travanj bi mogao biti još gori

Unatoč svim tim upozorenjima ožujak je bio užasan mjesec za proizvođače nafte, ali travanj bi, najavljuju stručnjaci, mogao biti još puno gori. Naime, i druge članice OPEC-a odlučile su slijediti primjer Saudijske Arabije i Rusije te preporuku Aleksandra Novaka, ruskog ministra energetike. On je, naime, izjavio kako je svaki proizvođač “slobodan proizvoditi naftu koliko ga volja”. I to u vrijeme kad glavni ekonomist trgovačkog giganta Trafigura najavljuje da će potražnja za naftom u travnju pasti za 30 milijuna barela dnevno.

Novaka su prvi poslušali Ujedinjeni Arapski Emirati koji su objavili da će njihova državna kompanija ADNOC povećati proizvodnju na 4 milijuna barela dnevno, što je milijun barela dnevno više nego do sada. Da stvar bude još gora, Irak je najavio da će povećati proizvodnju za 200.000 barela dnevno i tako doseći dnevnu proizvodnju od čak 4,8 milijuna barela.

Sve se događa dok je potražnja najmanja ikad

Ellen Wald, analitičarka kompanije Bloomberg smatra kako će Saudijska Arabija izgubiti golemi novac jer neprodana nafta stoji u tankerima uz obalu Saudijske Arabije, a svaki takav dan košta po brodu 25.000 dolara. Također će pasti prihodi kompanije Aramca što bi moglo ugroziti financijsku pa i političku stabilnost kraljevstva. No Rijad je odlučio riskirati i zaigrati va banque kako bi se domogao tržišnih udjela koje će napustiti američki proizvođači nafte iz škriljevca.

Premda su SAD donijele paket mjera kojima će se u američko gospodarstvo upumpati više od 2 tisuće milijardi dolara, čak ni to ne može spasiti brojne proizvođače nafte. U početku Trump je čak hvalio pad cijena nafte tvrdeći da će to dovesti do “najvećeg smanjenja poreza koji smo ikada imali” te da će “Amerikanci plaćati litru benzina manje od dolara”.

Dodatni je problem što se rat cijenama poklopio sa svjetskom pandemijom koronavirusa. Zbog raznih karantena, izolacija cijelih država, zabrane putovanja, sloma avio i turističke industrije, ugostiteljstva i prometa, došlo je do najdramatičnijeg pada potražnje za naftom u povijesti.

Industrija nafte je na koljenima

Stoga je upravo naftna industrija najzorniji primjer do kakvih je sve tektonskih promjena došlo u svijetu zbog epidemije koronavirusa. Još do nedavno, više od sedam desetljeća, naftna industrija bila je jedna od najprosperitetnijih i najprofitabilnijih na svijetu. Proizvođači nafte te multinacionalne naftne kompanije zarađivale su stotine milijardi dolara, a njihov utjecaj na politiku bio je toliki da su potakle, primjerice, američkog predsjednika George Busha da izvede agresiju na Irak kako bi se američke kompanije dokopale bogatih naftnih izvora.

Sada je ta industrija zbog slobodnog pada cijena na koljenima te prijeti da će za sobom povući cijela gospodarstva, pa i gotovo sve države svijeta. Dok budžeti država proizvođača nafte najvećim dijelom žive od izvoza nafte, proračuni mnogih zemalja velikim dijelom pune se porezima na naftne derivate. U Hrvatskoj se, primjerice, godišnje proda više od 1,15 milijardi litara goriva, pa ako je prosječna cijena litre oko 10 kuna, tada se na prodaji uprihodi oko 1,15 milijardi kuna.

Od toga 60 posto odlazi u državni proračun kroz PDV i trošarine. Dakle država uprihodi oko 6,5 milijardi kuna. Kad cijena benzina i dizela padne, tada pada i prihod proračuna. Još više prihoda državnog proračuna strada kad se smanji prodaja goriva kao što se to sada događa. Na benzinskim pumpama tvrde da se sada prodaju minimalne količine, pa mali trgovci i distributeri ne mogu zaraditi ni za pokrivanje osnovnih troškova i plaća zaposlenih.

Obustava proizvodnje nafte iz škriljevca?

Premda je glavni izvršni direktor naftne tvrtke Pioneer-a Scott Sheffield izjavio je kako se proizvodnja u Americi odmah mora smanjiti za 20 posto ako se želi spasiti naftna industrija, brojne američke naftne kompanije koje dobivaju naftu iz škriljevca, već su najavile da bi uskoro mogle potpuno obustaviti proizvodnju. U SAD je samo prošli tjedan prekinulo radom 40 postrojenja za eksploataciju nafte te 4 za vađenje plina, što je najveći pad u četiri godine.

To se dogodilo jer su bušotine škriljevca pri cijeni od oko 25 dolara po barelu potpuno neekonomične. No sada se pojavio novi problem koji dodatno ruši cijenu nafte. Skladišta su prepuna pa se nafta više nema gdje spremati. Osim skladišta, prepuni su i svi naftovodi, a brojni tankeri plutaju po svijetu jer nemaju gdje iskrcati naftu. Russell Hardy, glavni direktor naftnog giganta Vitol, kazao je kako će sve veća proizvodnja i sve manje potrošnja naglo povećati zalihe nafte u SAD-u, Europi i Indiji pa će zbog toga i rafinerije morati smanjiti proizvodnju.

Cijene bi vrlo brzo mogle pasti čak i blizu nule

Prema glavnom analitičaru tvrtke za analizu podataka Kayrros, kad u skladištima više neće imati slobodnih kapaciteta, tada bi cijene nafte mogle pasti čak i blizu nule. To bi se, predviđaju stručnjaci, moglo dogoditi vrlo brzo ako se situacija iz temelja ne promijeni.

Analitička tvrtka OilX koja se bavi tržištem nafte izračunala je da u skladištima u svijetu ima oko 750 milijuna barela sirove nafte te da bi se uskoro taj broj mogao popeti na čak milijardu barela. Njemačka Commerzbanka objavila je pak da se sve to događa jer se “procjene potražnje revidiraju svakodnevno prema dolje, dok na strani ponude još uvijek nema znakova pomirenja između Saudijske Arabije i Rusije”.

Rusija i Arabija žele slomiti američku industriju nafte

A upravo su sve to razlozi zašto su Rusija i Saudijska Arabija krenule rušiti cijenu nafte. Njihov je cilj niskim cijenama slomiti američku industriju nafte iz škriljevca, ali i onemogućiti daljnju eksploataciju nafte iz morskih dubina jer se ona pri ovim cijenama ne isplati.

Agencija Reuters izračunala je kako je američkim proizvođačima nafte iz škriljevca potrebna cijena nafte između 39 i 48 dolara kako bi poslovale koliko toliko profitabilno. Stoga proizvođačima škriljevca više ne pomaže ni povećanje učinkovitosti zbog napretka tehnologije ni stroga štednja i kontrola troškova. Za norveške, meksičke ili brazilske naftne kompanije koje dobivaju naftu iz morskog dna, cijena bi morala biti znatno iznad 50 dolara po barelu. A sada se cijene na svjetskom tržištu kreću između 20 i 25 dolara na svjetskom tržištu.

Rizik od dugoročne cijene ispod 30 dolara

Uostalom Igor Sechin iz ruskog naftnog giganta Rosnefta otvoreno je priznao ovih dana da će se, čim američki proizvođači nafte iz škriljevca napuste tržište, cijene vratiti na cijenu od oko 60 dolara po barelu. Stoga valja vidjeti što će se dogoditi nakon što je američki predsjednik Trump izvršio do sada najveći pritisak kojemu će se Moskva i Rijad teško oduprijeti.

Bank of America objavila je kako naftne kompanije očekuju da će se najnoviji udari na tržištu nafte početi smirivati u roku od 3 do 4 mjeseca, zaključujući kako je to je najvjerojatniji ishod. “Međutim, ako bilo koji šok koji sad potresa tržište – rat cijenama, koronavirus ili prepuna skladišta – potraje duže vrijeme tada će nafta dugoročno biti ispod 30 dolara po barelu. A to je onda smrtna presuda za velikih dio svjetske naftne industrije”, zaključuju analitičari Bank od America.