Nakon 11 godina, u Japanu je upravo prodana zadnja PS3 konzola; prisjetio sam se zašto je bila bitna

Sony je konzolu predstavio 2006. i prodana je u 70 milijuna primjeraka

Sonyjev Playstation 3, nakon 70 milijuna prodanih primjeraka, povlači se iz prodaje u Japanu, nakon što je Sony pred kraj prošle godine najavio da će konačno zaustaviti proizvodnju i prodaju ove konzole predstavljene 2006. PS3 se još uvijek može pronaći u nekim trgovinama na svijetu, no ne i u svojoj domovini. Predstavljen po (za to vrijeme) šokantnoj cijeni od 499-599 dolara, Sony je svejedno gubio oko 300 dolara na svakoj prodanoj konzoli, računajući da će gubitak nadoknaditi zaradom od prodaje igara.

Sirova snaga specifičnog procesora

Među glavnim krivcima skupih proizvodnih troškova bio je revolucionarni Cell procesor, kooperacija Sonyja, Toshibe i IBM-a, za kojeg se pretpostavlja da je zaslužan za barem 10 posto cijene. Procesor je za to vrijeme imao pomalo nevjerojatnih osam jezgri, od kojih je 7 bilo funkcionalno, a jedna je otpadala samo na operativni sustav. Arhitektura samog procesora je također iznimno nekonvencionalna jer drugačije obrađuje podatke u odnosu na uobičajene Intelove i AMD procesore.

O samoj snazi procesora najviše svjedoči spajanje 1.700 PS3 u jedan masivni superkompjuter, projekt Američkog zrakoplovstva. Bio je to tada najjači kompjuter američke vojske. No komplicirani procesor je sa sobom donio i težu zadaću izrade igara za samu konzolu. Developeri su se morali iznova učiti kako napraviti igru koja će maksimalno iskoristiti sav potencijal. Punu snagu smo tek mogli vidjeti pred sam kraj, primjerice s Grand Theft Auto 5. Na kraju je to bio mudar potez jer je Sony prisilio developere da se fokusiraju na razvoj PS3 igara te praktički onemogućio prenošenje PS3 igre laganim modificiranjem koda na Xbox 360.

Konzola po cijeni blu-ray playera

Uz inovativni procesor, PS3 je bio jedan od prvih uređaja koji su podržavali Blu-ray diskove. Tadašnji playeri su sami po sebi koštali i više nego PS3, no naravno, s vremenom im je cijena padala. Zbog tih diskova kapaciteta od 27 do 54 GB, developeri su mogli postaviti mnogo više sadržaja nego što su mogli na konkurentski Xbox 360, limitiran na DVD-e i pomalo smiješnih 4.7 GB. Upravo zbog toga su developeri s vremenom mogli iskoristiti puni potencijal PS3, koji je mogao imati puno detaljnije video međuscene.

PS3 Blu-Ray drive
PS3 Blu-Ray drive Tim Snell/Flickr

Na početku, PS3 je u sebi imao i integriranu PS2 konzolu, zbog čega je bila i moguća kompatibilnost sa starijim igrama. Kako je jenjavao interes za PS2 igrama uslijed veće ponude PS3 igara, već je sljedeće osvježenje konzole uklonilo tu mogućnost. Fizički, s vremenom su se izmijenila 3 modela, originalni “debeli model”, slim i super slim. No, unutar ta 3 modela, pronašlo se i više podmodela, koje se moglo razlikovati po kapacitetima hard diskova.

U početku, PS3 je pomeo pod Xboxom

PS3 je dolazio u svakom modelu s hard diskom (20 ili 60 GB), dok je Xbox 360 koristio memorijske kartice. S vremenom je i Xbox 360 dobio hard disk, a Sonyjev kapacitet je u zadnjoj generaciji narastao na 500 GB. Hard disk je nakon otvaranja Playstation Storea omogućio i skidanje igara preko interneta, umjesto distribucije isključivo na fizičkim diskovima. Iako je to danas nezamislivo, Xbox 360 nije ni imao Wi-Fi.

U ranijim generacijama, pouzdanost mu nije bila jača strana, no i po tom pitanju, PS3 je bio mnogo pouzdaniji od Xbox 360. Microsoftova konzola je bila posebno podložna pregrijavanju, što bi dovelo do “yellow ring of death” sindroma, kada bi umjesto zelenog svjetla, na konzoli gorjelo žuto. Žuto svjetlo je signaliziralo da konzolu praktički možete odnijeti ravno u smeće. PS3 je sa svakom novijom verzijom unaprjeđivao pouzdanost hardvera pa su noviji modeli PS3 jedni od najpouzdanijih.

Sony će PS3 ugasiti pristup PSN-u

Finalni dokaz da je PS3 odživio svoje su i sve češća nagađanja da će mu Sony ugasiti pristup PSN mreži za skidanje igara i igranje s frendovima. Priča se da kako bi se to moglo dogoditi vrlo brzo. Sada, na kraju, samo se možemo prisjetiti naslova s kojima smo kao klinci znali probdjeti noći i ubrzati si rađanje artritisa u palčevima.

Gran Turismo 5 Peter Zoon/Flickr

Sa Nikom Belićem smo zapalili Liberty City, a sa FIFA 2010 sam paralelno pratio Svjetsko nogometno prvenstvo u Južnoj Africi. Gran Turismom 5 mi je poslužio kao terapija za frustracije koje sam zadobio padom vozačkog ispita, dok je Gran Turismo 6 bila zadnja igra po koju sam ušetao u dućan i platio novcem zarađenim od studentskih ugovora. Isto oduševljenje za svoj PS4 Pro nemam, prošla me je fascinacija igrama, pa je Sonyjev ponos za mene od sad samo glorificirani Youtube i Netflix player.