Nedjelja je idealna za dugo čitanje priča o budućnosti. Uživajte

Ubacili smo i odličan 50-minutni video ako se umorite od čitanja

Nedjelja je dan za nestajanje a mi imamo mjesto za vas. Opustite se, uzmite tablet i pustite da vam se um pikselizira. Ove četiri priče i jedan razgovor najinspirativniji su veliki formati o biznisu i tehnologiji koje smo ovoga tjedna pronašli na webu. Biznis i tehnologija su u njima tek polja na kojima se roje stvarne teme autora. A one su razvedene kilometarskim širinama, od paranoje do kreacije, od sukoba karaktera u komornoj drami Applea do stapanja kultura kroz Skype Translator, od nuklearki do crtića i sve do novog lica nasilja i smrti u svijetu koji su pokorili digitalni barbari. Poseban užitak, ako vam se oči umore od čitanja, bit će vam video intervju o filozofiji Douga Leonea, čovjeka koji već sada zna što ćemo trebati za 10 godina i kako će nam te potrebe ispuniti.

1. Ubojica iPhonea: Tajna povijest Apple Watcha u priči Davida Piercea, Wired

Screen Shot 2015-04-11 at 20.20.00

“Čim je ušao u studio shvatio je da je rok za prezentaciju projekta koji je trebao voditi već bio blizu. Zapravo, već su kasnili. Rekli su mu da za dva dana Appleovoj vrhuški mora predstaviti dizajn. Lynchu je bilo bolje da se pripremi.

Nije bilo prototipova; nije bilo softvera. Imali su samo eksperiment – ekipa iz iPoda napravila je nešto s gumbom za klikanje – i mnogo ideja. Očekivanja su, ipak, bila jasna: potpredsjednik Applea za dizajn, Johny Ive, zadužio ih je da stvore revolucionarni proizvod koji se može nositi na ruci.”

Kroz priču ispričanu kroz lik Kevina Lyncha koji dolazi u Apple u trenutku kad počinje razvoj Watcha, Wired je zavirio duboko iza pozornice i otkrio kako je nastao Apple Watcha. Sjajan tekst Davida Piercea, demistificira procese u kojima nastaju najvažniji proizvodi tehnološke industrije: u nemogućim rokovima, još gorim očekivanjima, improvizaciji, stresu, deliričnom umoru i neprekidnoj sumnji koja dizajnere i inženjere vodi do boljih rješenja. provlače se kroz sjajno napisan tekst

2. Briljantni Doug Leone iz Sequoia Capitala o logici venture kapitala u tehnološkoj industriji, Stanford

Nitko u ludom svijetu ulagača u tehnološke kompanije nema nos kao ljudi iz Sequoia Capitala. Priča se da nema opakije publike za pitch od tog neobično organiziranog gremija u kojemu je svaki ulagač svoja fond okupljen oko zajedničkih čeličnih principa.

Čovjek na čelu Sequoia Capitala Doug Leone, koji je s partnerima stvorio WhatsApp, Airbnb, Instagram, Tumblr, Dropbox, Zappos…u ovom intervjuu potpuno otvoreno govori o američkoj tehnološkoj industriji, mjerilima uspjeha ifilozofiji rizika a od 23:29 možete čuti ćete neke od najpametnijih riječi o biznisu uopće, posebno ako ste osnovali startup ili to namjeravate.

3. Budućnost nasilja po uznemirujućoj knjizi Gabrielle Blum i Benjamina Wittesa, Wall Street Journal

violence

Život je nekad bio jednostavniji. Ratove su vodile države, vojska je imala puno jače oružje od građana i svatko je znao tko ga napada. Onda se razvila nova tehnologija i sve što se podrazumijevalo počelo se raspadati. Nova knjiga “The Future of Violence” analizira vlast, ratovanje i privatnost u svijetu pod opsadom cyber-kriminala.

Knjiga je rezultat dugog rada profesorice Gabrielle Blum s Harvard Law School i Benjamina Wittesa s Brookings Instituta i urednika bloga Lawfare. Blum i Wittes tvrde da je svaki čovjek na ulici potencijalna nuklearna prijetnja. Konce sigurnosti i privatnosti ne vuku samo vlade i korporacije već i milijuni pojedinaca: kradljivci identiteta, spameri, varalice, stalkeri, konkurencija i rivali. Iz te rastuće digitalne sjene, pišu, vreba svijetla budućnost nasilja. Ako je poželite odmah čitati, imaju je na Amazonu u Kindle izdanju.

4. Nuklearke u pop-kulturi kao znak promjena naših stavova o nuklearnoj energiji, Financial Times

homer

Od nuklearki želimo samo da budu dosadne i sigurne. Ali nije uvijek bilo tako, piše u Edwin Heathcote u svom sjajnom članku u Financial Timesu. Heathcote je istražio evoluciju arhitekture nuklearki i njihovo mjesto u pop kulturi kao simptom promjene našeg stava prema nuklearnoj energiji.

Pa piše: “Nešto je nedodirljivo u tim krajolicima. Gotovo onostrani osjećaj pustoši izaziva neobičnu jezu. Ali i privlači. Od Fantastične četvorke do Godzille, radioaktivnost prožima popularnu kulturu. Homer Simpson, mali američki čovjek i možda najveća komična kreacija modernog doba, radi u nuklearnoj elektrani.

Kako kaže u molitvi prije ručka: ‘I najveća ti hvala za nuklearnu silu, koja tek treba izazvati prvu dokazanu žrtvu. Barem u ovoj zemlji.’ Homer je, naravno, zadužen za sigurnost.”

5. Kakav će biti svijet bez jezičnih barijera, The Atlantic Monthly

afrika

U članku potaknutom posjeti Microsoftu gdje su mu demonstrirali novu verziju Skype Translatora, njihova velikog aduta za idućih 5 godina, autor Joe Pinsker razmišlja o učincima automatizacije te krajnje humane profesije prevoditelja. “Ako ga usavrše, Skype Translator vjerojatno će koristiti velike multinacionalne korporacije koje ovise o točnim prijevodima u osjetljivim transakcijama” piše Pinsker ” Ali možda i veći potencijal leži u njegovoj primjeni u ekonomijama u razvoju – mjestima gdje su poslovi manji, ljudi si ne mogu priuštiti profesionalne prevoditelje i, što je najvažnije, engleski se još nije ukorijenio kao jezik biznisa.” Hoće li svijet bez jezičnih barijera biti svijet koji se bolje razumije i profitabilnije posluje, pročitajte na stranicama The Atlantic Monthlyja.