Nekad je nužno odabrati stranu

Njemačka je druga najpogodnija članica EU za pranje novca nakon Luksemburga (tvrdi mreža europskih NGO-a Eurodad)

Proveli su analizu povlaštenih poreznih ugovora s korporacijama u 15 članica EU

(FILES) A photo taken on November 23, 2012 in Cologne, western Germany shows the entrance of a subsidiary of Germany's second-biggest bank Commerzbank. Commerzbank announced said on January 23, 2013 it is looking to axe 4,000-6,000 jobs -- or about 10 percent of its workforce -- by 2016.  AFP PHOTO / PATRIK STOLLARZPATRIK STOLLARZ/AFP/Getty Images ORG XMIT: 85 ORIG FILE ID: 516741554
FOTO: AFP/Getty Images/AFP

Njemački tajnoviti financijski sektor odmah je iza luksemburškog po ranjivosti na pranje novca, objavjleno je u analizi objavljenoj godinu dana nakon afere Luxleaks. Analizu je objavila Europska mreža za zaduženost i razvoj (Eurodad) koju čini 48 europskih nevladinih organizacija.

Većina od 15 članica Europske unije koje su analizirali u studiji neuspješno se nosi s izbjegavanjem i utajom poreza, nude “široke mogućnosti” skrivanja novca multinacionalkama i pojedincima, stoji u dokumentu.

Luxleaks upozorio na 22 članice

“Među zemljama koje najviše zabrinjavaju su Luksemburg i Njemačka koje nude različite opcije za prikrivanje vlasništva i pranje novca”. Luxleaks, izvještaj Konzorcija istraživačkih novinara objavljen 5. studenog 2014. pod naslovom “50 Nijansi utaje poreza”, otrkio je koliko je poreza Luksemburg opraštao multinacionalnim kompanijam dok je današnji šef Europske komisije Jean-Claude Juncker bio premijer i ministar financija. Kritična situacija utvrđena je u 22 članice Europske unije. “Posebni ugovori o porezu u kojima je stopa spuštana i do 1 posto postali su rutinskin ačin izbjegavanja plaćanja poreza”, objavljeno je u izvještaju.

Eurodad je sada provjeravao samo jedan parametar, sporazume o avansnom plaćanju poreza i ustanovi da ih je Luksemburg od kraja 2013 imao 119, Velika Britanija 73 a Njemačka 21, dva više od prosjeka EU. U listopadu su se članice EU dogovorile o automatskoj razmjeni poreznih rješenja i novi će režim stupiti na snagu u siječnju 2017. Sve su zemlje nazadovale, čak i Francuska koja je nekad tražila da se podaci o porezima multiancionalki otvore za javnost

Njemačka pod povećalom

Među zemljama koje se izdvajaju kao dobar primjer su Danska i Slovenija koje su uvele javne registre vlasništva nad kompanijama. Francuska i Italija to su odbile učiniti a Velika Britanija ih je najavila ali neće se odnositi na zaklade.

Njemačka se našla pod povećalom još kad je odbila uvesti centralizirane registre povlaštenih vlasnika i otvoriti ih javnosti, tvrdi Eurodad. Nedavni bankarski skandali u Njemačkoj podsjetili su na ulogu financijskog sektora u skrivanju stvarnih vlasnika kompanija i olakšavanju pranjanovca. U veljači ove godine policija je pretresla Commerzbank, drugu najveću njemačku banku, u sklopu istrage o pomaganju klijentima da izbjegnu porez kroz transfere novca preko Luksemburga.

Novi zakoni po uzoru na plan OECD-a

U tijeku su istrage o još najmanje tri druge banke. Jedna se s pravosuđem navodno nagodila na 22 milijuna eura kazne u istrazi o osnivanju tvrtki paravana u koje se u Luksemburgu skrivao novac. Hypovereinbank je u serpnju 2015. platio 20 milijuna eura i pristao surađivati s poreznicima u istrazi o mreži banaka koje su sudjelovale u utajama i pravnju novca, u kojoj je bila i Deutsche Bank. Navodno su pomagale klijentima da nabave višestruke potvrde o jednokratnim uplatama poreza u dioničkim transakcijama. Organizacija za europsku suradnju i razvitak (OECD) je 5. listopada objavio svoj plan borbe protiv multinacionalki koje izbjegavaju plaćanje poreza koristeći razlike u poreznim sustavima različitih zemalja.

Nevladine organizacije taj su plan kritizirale kao nedovoljno ambiciozan, posebno u transparentnosti sustava pojedinih država i pitanju poreza na prihode od intelektualnog vlasništva koje kompanije često koriste za smanjenje iznosa poreza iznošenjem novca u inozemstvo, koje su izostavljene iz konačne verzije. Europska komisija će početkom 2016. predložiti paket zakona temeljen na OECD-ovu planu.