Od Nove godine kreće oporezivanje kapitalnih dobitaka te novi zakoni o računovodstvu i osiguranju

Naime, uredbom Vlade 16. prosinca izmijenjena je prvotna odredba Zakona da se akontacija poreza ostvarene prodajom financijske imovine, najčešće dionica i obveznica, treba platiti “u roku od osam dana od ostvarivanja i to na svaki pojedinačni ostvareni primitak koji je izvor kapitalnog dobitka”.

Umjesto toga, propisano je da će se porez na kapitalni dobitak plaćati na godišnjoj osnovi, a porezna će osnovica biti razlika između kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka. Porezni obveznici morat će obvezni predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obračunati, obustaviti i uplatiti do 31. siječnja tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, a umanjeno za ostvarene kapitalne gubitke.

Porez na kapitalnu dobit naplaćivat će se na trgovanje dionicama i obveznicama, kao na prenosive vrijednosne papire, te certifikate, kao strukturirane proizvode. Osim toga, Zakon definira kako će se porez plaćati i na dobit ostvarenu primicima od otuđenja udjela u kapitalu trgovačkih društava, udjela u investicijskim subjektima, instrumentima tržišta novca kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i slično.

Nova procedura utvrđivanja godišnjeg poreza

Mijenja se i procedura postupka utvrđivanja godišnjeg poreza, i to na način da će se većini građana pojednostaviti procedura podnošenja godišnje prijave poreza.

Građani koji su računali na povrat preplaćenog poreza a ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti više neće morati do 31. siječnja Poreznoj upravi predavati prijavu poreza na dohodak, nego će Porezna uprava obračunati godišnji dohodak i razliku za uplatu i dostaviti privremeno porezno rješenje najkasnije do 30. lipnja tekuće za prethodnu godinu.

Obaveza podnošenja godišnje prijave ostaje za osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno obrtnike, slobodna zanimanja i građane kojima se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga. Obveza podnošenja porezne prijave ostaje i građanima o čijem ostvarenom dohotku Porezna prijava nema podatke ili u slučaju kada porezni obveznik nema obavezu podnošenja porezne prijave, a prema obračunu godišnjeg poreza postoji razlika za uplatu.

Nova raspodjela sredstava jedinica lokalne i područne samouprave

Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji također stupaju na snagu od nove godine, predviđaju se promjene u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak.

Prihod od poreza na dohodak za lokalne jedinice s brdsko-planinskih područja povećan sa 60 na 70,5 posto, a jedinice će ostvarivati i pravo na dodatni udio od 10 posto za financiranje kapitalnih projekata.

S druge strane, udjeli prihoda od poreza na dohodak smanjit će se sa 16,5 posto na 12 posto županijama na području na kojem se ove općine i gradovi nalaze.

Tako bi prema novoj regulativi 35 gradova i općina s brdsko-planinskih područja trebalo godišnje dobiti oko 58 milijuna kuna više na ime prihoda od poreza na dohodak, dok bi županije u kojima se one nalaze dobile 12,5 milijuna kuna manje.

Mikropoduzetnici i novi propisi o računovodstvu

Jedna od važnijih noviteta Zakona o računovodstvu je konačno uvođenje mikro poduzetnika, kojih je na hrvatskom tržištu najviše. Tako su prema novom zakonu mikro poduzetnici oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od tri propisana uvjeta – poduzetnici s ukupnom aktivom do 2,6 milijuna kuna, prihodom do 5,2 milijuna kuna i prosječno do 10 radnika tijekom poslovne godine.

Osim toga, novim zakonom o računovodstvu definiraju se knjigovodstvene isprave i poslovne knjige te njihov sastavljanje i čuvanje, propisuje godišnje financijske izvještaje i njihovu reviziju, kao i jedinstveni okvirni kontni plan.

Odredbe Zakona o računovodstvu koje se odnose na uvođenje novog kontnog plana čija se primjena uvodi od 1. siječnja 2017. godine, a regulativa koja se odnosi na licenciranje računovođa na snagu će stupiti zbog vremena potrebnog za prilagodbu za dvije godine, odnosno od 1. siječnja 2018. godine.

Nova pravila za osiguravatelje

Novim Zakonom o osiguranju u cijelosti je unesena pravna stečevina EU. Zakon uz ostalo propisuje nova pravila solventnosti, nadzora i upravljanja rizikom, povećava ulogu HANFA-e (Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga), uvodi nova pravila u izvještavanje prema kojima su osiguravajuća društva dužna svake godine izraditi i na svojim mrežnim stranicama objaviti izvješće o solventnosti i financijskom stanju.

Novi Zakon o osiguranju proširuje i djelatni okvir za osiguravatelje, a koji se odnosi na poslove koje mogu obavljati u stanicama za tehnički pregled vozila. Tako će osiguravatelji u stanicama za tehnički pregled osim osiguranja od nezgode i osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, od iduće godine moći obavljati i osiguranja cestovnih vozila, robe u prijevozu, troškova pravne zaštite te osiguranje pomoći/asistencija.