Nekad je nužno odabrati stranu

Ovaj tip tvrdi da iznajmljuje kompanije. Pričali smo s njim da nam pojasni što to uopće znači

Honorarcima koji rade za strance ovo bi moglo biti zanimljivo

FOTO: Vjekoslav Skledar/Telegram

Slavko Pleš osnovao je Winglio, rent-a-company servis, za kojeg tvrdi da je prvi takav u svijetu. Namijenjen je honorarcima i freelencerima koji rade za strane firme i koji im omogućava da na jednostavan način izdaju račune za svoje usluge.

Kako to izgleda u praksi? Freelanceri se često susreću sa zahtjevom stranih klijenata da im račun ispostave preko tvrtke, bez obzira imaju li je. Sada za to mogu koristiti Winglio, i njima plaćati postotak po transakciji, bez fiksnih troškova vođenja vlastite tvrtke.

Kako izbjeći užase birokracije

“Proteklih godina sam kroz vođenje vlastite IT tvrtke imao priliku dobro upoznati probleme s kojima se svakodnevno susreću brojne tvrtke i freelanceri, tako da se Rent-a-Company ideja javila kao idealno rješenje za neke od tih problema, prije svega užasne birokracije, hrpe propisa koji se često mijenjaju, neusklađenosti propisa sa stvarnim potrebama i uvjetima na tržištu, visokih troškova poslovanja”, objašnjava za Telegram osnivač Winglia.

Slavko Pleš je po struci ekonomist i financijaš, koji je nakon završetka obrazovanja krenuo u poduzetništvo, pa je prije Winglia pokrenuo IT firmu Alfabit koja razvija mobilne aplikacije i loyalty sustave.

Za povremene poslove tvrtka je skupa

Razvojem digitalne ekonomije, freelancanje, odnosno privremeni angažman IT stručnjaka za različite digitalne projekte poput izrade aplikacija, postalo je prilično uobičajena stvar. U Hrvatskoj postoji dosta talentiranih programera i inženjera čije usluge traže strane kompanije, jer su im uz kvalitetu, i jeftiniji od programera u matičnim zemljama.

Domaći IT-jevci se tako često nađu u situaciji da moraju razmišljati o otvaranju vlastite firme kako bi mogli raditi za strance, iako mnogi od njih to rade samo povremeno ili uz stalni posao, pa ih fiksni troškovi takvog oblika poslovanja prilično opterećuju.

Winglio se tu pojavljuje kao zanimljiva alternativa, jer honorarce lišava briga koji dolaze s vođenjem firme, knjigovodstva, hrpe papira, vatrogasnim aparatom, naljepnicama za izlaz u slučaju nužde iz dnevnog boravka, koji mnogima od njih služi kao ured.

Slavko Pleš snimljen početkom tjedna
Slavko Pleš snimljen početkom tjedna Vjekoslav/Skledar

Zašto se toga nitko prije nije sjetio?

Biznis model je posložen tako da plaćate troškove pojedine transakcije, nema pretplate ili mjesečne naknade. Winglio naplaćuje naknadu od 6,6 posto po pojedinom primitku dogovorenog honorara, uz fiksne troškove procesuiranja transakcije.

“Prvu beta verziju sustava pustili su van prije godinu dana i već su nakon par mjeseci počeli poslovati pozitivno. Danas imaju korisnike i klijente u više od 20 država. Projekt je financiran vlastitim kapitalom, bez investitora”, ističe Pleš.

Na pitanje zašto se “rentanja tvrtke” nitko drugi nije sjetio, Pleš odgovara da si je i sam često postavljao to pitanje. “Najednostavnije ideje najbolje prolaze na tržištu. Dosta sam pratio razvoj startupova i došao sam do sljedećeg zaključka – ako ne možeš pitchati ideju ili rješenje problema u 15 sekundi, nemoj se baviti s time. Zato je nama osnovni pristup sadržan u rečenici – Zašto osnovati tvrtku ako je možeš unajmiti”, objašnjava.

Isplata honorara kroz dividendu

Konkretno, ako kao freelancer iz Hrvatske napravite softver za austrijsku firmu za 10.000 eura; umjesto da ta firma uplaćuje doprinose i poreze u austrijski državni proračun a vama neto iznos; preko Winglija im možete ispostaviti račun na dogovoreni bruto iznos na koji porez onda plaćate u Hrvatskoj.

Korisnici Winglija imaju jednu zanimljivu mogućnost – mogu postati suvlasnici kompanije kupnjom posebnih preferencijalnih dionica pa na taj način mogu ostvarenu zaradu putem Winglija isplatiti kao dividendu, dakle identično kao da imaju vlastitu tvrtku. Za korisnike s višim prihodima, to znači da će platiti osjetno manje poreza. Naime, u Hrvatskoj je porez na dividendu 12 posto dok je najviša stopa poreza na dohodak još uvijek 40 posto, što je dosta velika razlika.

ples_winglio
Vjekoslav Skledar/Telegram

Malezija kao ključ biznis modela

Na pitanje zašto su se, u trenutku kada većina startupova otvara tvrtke u UK-u ili Americi, sjedište odlučili registrirati u Maleziji, Pleš kaže da je to, prije svega, zbog fleksibilnosti njihovog zakonodavstva oko isplate bruto dohotka fizičkim osobama i regulativa oko prava dioničara koja se mogu definirati društvenim ugovorom kompanije.

“To nam je bio vrlo bitan preduvjet za realizaciju poslovnog modela, tražili smo maksimalno jednostavno i efikasno rješenje jer smo znali da ništa komplicirano neće proći na tržištu. Osim toga, u Maleziji imamo lokalne partnere koji su suvlasnici kompanije pa su nam pravni i knjigovodstveni odjeli tamo. Ipak, odjel podrške korisnicima, u kojem kroz idućih pet godina planiramo zapošljavanje najvećeg broja ljudi, ostat će u Hrvatskoj. Moja velika želja je i da čim veći broj radnih mjesta u drugim odjelima kompanije također otvorimo u Hrvatskoj i to ćemo svakako nastojati realizirati,” rekao je.