Ozbiljan broj bogataša više ne koristi švicarke banke, već tajne bunkere u švicarskim Alpama. Ozbiljno.
U Švicarskoj se nalazi desetak bunkera s najviše zlata na svijetu
Duboko u švicarskim Alpama, u blizini avionske piste za privatne zrakoplove poput Gulfstreama i Falcona, nalazi se stari vojni bunker s trezorom u kojem je potencijalno najveće skladište zlata na svijetu, piše Bloomberg.
Ulaz u bunker čuva zaštitar odjeven u pancirku, a radi se o metalnim vratima ugrađenim u granitnu stijenu na kraju uske seoske ceste. Nakon prolaska kroz još dvoja vrata, stiže se do masivnog metalnog portala od 3,5 tona koji se otvara jedino unošenjem sigurnosnog koda, uz skeniranje zjenice i sustava za raspoznavanje lica. Iza tih sigurnosnih punktova nalazi se ulaz u tunelski labirint koji je nekad koristila švicarska vojska.
“Ne želimo probleme”, kaže vlasnik
Zbog straha od ugrožavanja sigurnosti, vlasnik trezora želi ostati anoniman. Boji se da bi čak i objava imena njegove tvrtke mogla privući kradljivce, piše Bloomberg. Odbija odgovoriti na pitanje koliko pažnje posvećuje provjeri klijenata, no kaže da mnogi koji ga dođu tražiti njegove usluge padnu na njegovom sigurnosnom testu. “Na svakog klijenta kojeg uzmemo, odbijemo jednog ili dvojicu”, kaže. “Ne želimo probleme”.
Nakon financijske krize 2008. godine, potražnja za trezorima za pohranjivanje zlata dramatično je narasla. Mnogi bogataši u zlatu vide sigurniju alternativu klimavim bankama ili rizičnim investicijama, pogotovo u periodu kojeg je obilježila nestabilnost tržišta, a na držanje gotovine na računima ili kupnja obveznica s malim rizikom prinosi su gotovo nikakvi.
Desetak trezora u Švicarskoj
Doduše, sasvim je izvjesno da Jedan dio njegovih klijenata možda jednostavno želi izbjeći neugodna pitanja poreznih vlasti. Interes javnosti privuklo je nekoliko slučajeva u kojima su američke francuske i njemačke vlasti pozabavile svojim građanima koji su imali račune u švicarskim bankama a nisu ih naveli u svojim poreznim prijavama, pa su mnogi vjerojatno potražili druga rješenja.
S druge strane, biznis s trezorima ne podliježe pod istu onu regulativu koja od švicarskih banaka zahtijeva da prijave vlastima bilo kakve sumnjive aktivnosti i transakcije. Amerikanci prema zakonu koji regulira poreze na račune u inozemstvu (U.S. Foreign Account Tax Compliance Act) nisu obvezni prijaviti zalihe zlata koje drže izvan financijskih institucija.
Stoga nije čudno da takav biznis cvjeta, smatra novinar Bloomberga. Prema procjenama švicarskog ministarstva obrane, od oko tisuću vojnih bunkera smještenih diljem Švicarske, nekoliko stotina je prodano u posljednjih nekoliko godina, a njih desetak služi kao skladišta zlata ili podataka.
Luksuzni smještaj za klijente koji traže privatnost
Za ilustraciju klijantele koja koristi ove usluge, dobro će poslužiti okruženje spomenutog privatnog aerodoma; čiji vlasnik tvrdi da je posjeduje najveći trezor za zlato na svijetu za privatne korisnike i sedmi najveći na svijetu. U blizini avionske pistle smješten je VIP lounge i nekoliko luksuznih apartmana.
Zidovi u unutrašnjosti apartmana obloženi su luksuznim starim drvetom poljskih staja, podovi su napravljeni od južnoafričkog kvarcita, čvrstog kamena od kvarcnih kristala zbijene mozaičke teksture, koji se savršeno nadopunjava s izblijedjelim sivim drvetom.
Naravno, apartmani su opremljeni s hrpom luksuznih detalja, od golemih kupaonskih zrcala do TV-a koji se uvlače u stropove ili zidove. Vlasnik trezora je tako omogućio svojim klijentima mjesto gdje mogu jesti i spavati, jer mnogi od njih ne žele ostaviti papirnate tragove kreditnih kartica i putnih isprava u obližnjim hotelima i restoranima.
“Veliki interes za alternative bankarskim trezorima”
Smješten samo nekoliko kilometara dalje, Dolf Wipfli, osnivač i izvršni direktor slične tvrtke Swiss Data Safe, jedan je od rijetkih koji biznismena iz te branše koji pristaje na intervjue. Zlato koje Swiss Data Safe čuva za svoje klijente nalazi se u planinskom bunkeru izvan zaseoka Amsteg. U nedavno napravljenoj reportaži, Wipfli nije želio otkriti točnu lokaciju na kojoj s nalazi zlato. Umjesto toga, novinarima je pokazao drugi dio svojeg biznisa, prostoriju s računalnim serverima za pohranu podataka.
Wipfli ne želi otkriti ni količinu zlata koju njegova tvrtka čuva. “Primjetili smo značajan rast”, kaže. “Od 2008. godine, postoji veliki interes za alternative bankarskim trezorima.” Swiss Data Safe nezavisna je od bankarskog sustava i bilo koje druge institucije ili interesne skupine, tvrdi Wipfli. Ni njegova kompanija, kao ni ona s početka priče, ne podliježu regulativi koju propisuje regulator švicarskog financijskog tržišta Finma.
40 milijardi dolara u zlatu u prvih šest mjeseci
Osim toga, te firme nisu obvezne prijavljivati sumnjive aktivnosti švicarskom državnom uredu nadležnom za pranje novca. Upravo su prijave toj instituciji dovele do velikih istraga o korupciji u nogometnoj organizaciji FIFA te otkrivanje korupcijskog skandala u koji je bila uključena državna energetska kompanija Petrobaras u Brazilu.
“Trgovina zlatom je važan dio švicarske ekonomije”, objašnjava za Bloomberg John Cassara, specijalni agent američke državne riznice i autor nekoliko knjiga o pranju novca. “Nisam nimalo iznanađen što u Švicarskoj ne postoje učinkovitiji načini za nadzor potencijalnih zloupotrebi.” U prvoj polovini godine, u Švicarsku je uvezeno 1357 metričkih tona zlata vrijednih 40 milijardi dolara, barem prema podacima švicarske carine. Sudeći prema količini u prvih šest mjeseci, ove bi se godine vrlo lako mogao oboriti rekord uvezenog zlata postavljen 2013. godine.
Švicarsko državno tajništvo za međunarodne financije 2015. je objavilo izvješće o sigurnosnim pretincima i njegovoj zloupotrebi za pranje novca i terorizam. Bivši vojni bunkeri nisu se spominjali u tom izvješću. “Nismo pronašli ni jedan pouzdan dokaz o povezanom kriminalu, no to bi mogla biti tema u budućnosti”, odgovorio je glasnogovornik na pitanje o bunkerima.
Upozorenje FATF-a
S druge strane, međuvladino tijelo za zaštitu globalnog financijskog sustava od pranja novca Financial Action Task Force (FATF) iste je te godine izdalo upozorenje u kojem ističu mogućnosti da zlato koriste kriminalci za financiranje terorizma i pranje novca.
Izvršni direktor Swiss Data Safea tvrdi da vodi računa o tome tko su mu klijenti i da odbija sve one koji mu se učine sumnjivim. prihvaćaju korporativne klijente, no inzisitraju na informaciji o vlasniku tvrtke, kaže i tvrdi da je to uvjet kakav ne traže savezni carinski propisi u Švicarskoj.
Wipflijeva tvrtka također inzistira na inspekciji onoga što ulazi u njegov bunker. To je, kaže on, ono po čemu se razlikujemo od politike “ne postavljamo nikakva pitanja”, koje se drže tvrtke specijalizirane za sigurnosne pretince, kakvih u Švicarskoj ima na svakom koraku. “Kod nas nema crnih kutija”, zaključuje.