Nekad je nužno odabrati stranu

Pitali smo stručnjakinju za poslovnu psihologiju kako ćete znati jeste li poduzetnik. Ovo je 10 znakova

Dr.sc. Miljković Krečar provela je jedno od rijetkih domaćih istraživanja

Koliko ste puta pomislili da vam se više ne da ići na posao i da želite raditi nešto za sebe? I koliko je stotinki trebalo da zaključite da upuštanje u samostalni biznis možda ipak nije za vas. Silicijska dolina svijetom je proširila kulturu poduzetništva bez ikakvih ograničenja. Za dobru ideju radi se do pogibije, tržište je puno anđela ulagača, inkubatora, akceleratora, ljudi zarađuju milijarde, gube firme, propadaju, počinju ponovo.

Čini se da poduzetništvo od industrijske revolucije nije bilo takav kult, poslovna psihologija postala je industrija koja guta milijune dolara.
U Hrvatskoj, ljudi se tradicionalno upuštaju u poduzetništvo kad su velike krize pa moraju, ili kad su velike konjukture i svi zarađuju pa se lakše ohrabre. Mnogi propadnu, neki uspiju. Zanimalo nas je što ih razlikuje, treba li za uspješan biznis biti stvoren ili je se sve može naučiti.

Iza svakog milijardera stoje mama i tata

Dr. sc Irena Miljković Krečar, predstojnica katedre za psihologiju i komunikaciju na Vernu, doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu disertacijom o predviđanju poduzetničkog ponašanja. Njezino istraživanje jedno je od rijetkih u Hrvatskoj koje se bavi upravo ovim pitanjem, zašto ljudi uopće žele biti poduzetnici i zašto neki u tome uspiju a neki ne.
“Kao i kod objašnjenja ostalih ljudskih ponašanja, sve određuje interakcija gena i okoline” kaže Miljković Krečar. Istraživala je osobine, odgoj, motive i obrazovanje poduzetnika i faktore njihove kasnije uspješnosti. Pokazalo se, kao i u mnogim studijama koje su se provodile u svijetu, da jednu od ključnih uloga igra odgoj. Socijalizacija budućih poduzetnika počinje u najranijoj dobi i u najužoj obitelji, objašnjava profesorica Miljković Krečar.

Jedan od mehanizama je učenje uloga. Djeca gledaju što rade roditelji. Upijaju njihove stavove i emocionalne reakcije na posao, obveze i dogovornosti. “Tako stvaraju životne vrijednosti i unutarnje standarde prikladnog i neprikladnog odnosa prema radu i trudu.” kaže Miljković Krečar.

Važno iskustvo odnosa truda i ishoda

Najuspješniji poduzetnici na svijetu stalno pričaju o svojim roditeljima. Osnivač Virgina Richard Branson tvrdi da ne bi bio ništa da ga majka Eve nije naučila kako se brzo prilagođavati i preživljavati. Steve Jobs, usvojeno dijete, govorio je kako ga je otac Paul, strastveni garažist, naučio da stvara novo iz postojećeg i podržavao u svim eksperimentima, Maye Haldeman naučila je sina Elona Muska kako da svoj ekscentrični um pomiri sa vanjskim svijetom, zbog čega danas imamo prvi uspješni električni automobil i solarnu energetsku revoluciju.

Miljković Krečar upozorava na važnost radnog i materijalnog statusa roditelja. Svi su ti roditelji imali poslove, bili su srednja klasa i mogli su školovati djecu. “Jako su važna i rana životna iskustva prvih obveza, uspjeha i neuspjeha. Djeca kroz njih na vlastitoj koži osvještavaju odnos truda i ishoda.” kaže. Ostalo odrade šira obitelj, vršnjaci, društvene norme i ekonomija. Ako još niste sigurni krije li se u vama novi Elon Musk, u suradnji s profesoricom Miljković Krečar napravili smo vam mali vodič za samoanalizu.

1. Vjerujete da sami kontrolirate događaje u životu

Istraživanja pokazuju da su poduzetnici najčešće osobe unutarnjeg mjesta kontrole. Recimo da ste nezadovoljni poslom. Ako ste osoba unutarnjeg mjesta kontrole vjerujete da sami kontrolirate događaje ipotrudit ćete se nešto promijeniti i ako treba sami osnovati poduzeće. Ljudi s unutarnjim mjestom kontrole obično su proaktivniji, zadovoljniji sobom i vitalniji. Ako ste osoba vanjskog mjesta kontrole, skloniji ste vjerovati u sudbinu, osjećati da su vam vezane ruke i osjećati snažan utjecaj drugih, zbog čega ćete se vjerojatno osjećati bespomoćno i čekati da se stvari same promijene.

2. Nesigurnost vas ne paralizira

Svaki se čovjek ponekad nosi s osjećajima nesigurnosti u sebe i svoje odluke, kaže profesorica Miljković Krečar. Za ljude niskog samopoštovanja, taj je osjećaj paralizirajući i spriječava ih da se aktivno zauzmu za sebe. Za poduzetnike je bazično visoko samopouzdanje važno i mnoga istraživanja to potvrđuju.

3. Ne bojite se neizvjesnosti

Ako nešto poduzetnike izdvaja među profesionalcima, onda je to visoka tolerancija na neizvjesnost. Oni nemaju osjećaj nelagode u situacijama kad su informacije nepotpune, nejasne i nesigurne i s njma se efikasno nose. Osobe niske tolerancije takvu neizvjesnost sklonije su doživjeti kao potencijalno opasnu ili neugodnu. S obzirom na količinu neizvjesnosti u poduzetništvu, osobe koje je loše podonose neće se uspjeti snaći, a vjerojatno se neće ni odlučiti na samostalan biznis.

4. Znate procijeniti rizik pa ne bježite od njega

I o tome se radi puno istraživanja. Prva su navodila na zaključak da su poduzetnici ljudi visoke sklonosti riziku, dok novija ukazuju da ti ljudi, posebno uspješni poduzetnici, naprosto bolje procjenjuju rizik i više vole da je umjeren. Profesorica Miljković Krečar upozorava da sklonost riziku ovisi o tipu i motivima poduzetnika. Studije pokazuju da su poduzetnici orijentirani prema razvoju više skloni riziku od onih koji su orijentirani prema profitu.

5. Identificirate se s onim što radite

Poduzetnici neuspjeh podnose bolje i lošije, ovisno o samopoštovanju i upornosti.Svima je, međutim, zajedničko da se poistovjećuju s tvrtkom tako da uspjeh ili neuspjeh tvrtke za poduzetnika predstavlja osobni uspjeh ili neuspjeh.

6. Imate tu poduzetničku samoeefikasnost

Poduzetnička samoefikasnost je uvjerenje da ste sposobni osnovati i voditi vlastito poduzeće. To se, kaže profesorica Miljković Krečar, pokazalo snažnim predviđajućim faktorom poduzetničkog ponašanja. To je uvjerenje subjektivna procjena i ako ne mislite da biste mogli razviti firmu, najčešće se u to nećete ni upuštati.

7. Pokreće vas potreba da sami stvarate svoj život

U ispitivanjima poduzetnika često se kao motiv ulaska u poduzetništvo navodi želja za većom kontrolom nad svojim životom. Ali različiti poduzetnici mogu imati posve različite motive. Neki ljudi postanu poduzetnici jer prepoznaju priliku na tržištu, neke u to pogura život, otkaz primjerice. Statistike pokazuju da u razvijenim zemljama više ljudi ulazi u biznis zbog prilike a u manje razvijenima iz nužde. Žene češće navode da su im motivi odbacivanje spolnih stereotipa, želja za većom fleksibilnošću u radu, efekt staklenog stropa i konflikt obiteljske i profesionalne uloge.

8. Nekako se čini da ste dobri u više stvari

Uspješnog poduzetnika čini specifičan sklop osobina, kognicija, motiva, sposobnosti, ali i čitav niz različitih znanja i vještina, kaže profesorica Miljković Krečar. Svaki poduzetnik vlada znanjem na dva paralelna polja. Jedno su specifična znanja o poslu kojim se tvrka bavi, a drugo znanja o osnivanju, vođenju i razvoju biznisa. Zbog toga neki autori studija sugeriraju da su poduzetnici jedni od onih ljudi za koje se kaže da su dobri u svemu čega se prihvate.

9. Znate kako uključiti ljude sve što radite

Uspješnog poduzetnika stvaraju i drugi ljudi, suradnici, zaposlenici, mentori, partneri. Dobar društveni kapital važan je u svim fazama razvoja biznisa. U prvoj fazi drugi mogu pomoći u prepoznavanju poslovne prilike i formiranju poslovne ideje. U fazama osnivanja i vođenja poduzeća revelantna postaje i materijalna i nematerijalna podrška socijalne okoline. Obitelj je opet kjlučna, ona često uključuje zapošljavanje članova obitelji, ulaganje zajedničkog novca u posao, velika odricanja i manjak slobodnog vremena. Često ispreplitanje poslovne i obiteljske uloge poduzetnika je dvosjekli mač.

10. Učite iz iskustva i gledajući druge

U uvodu smo spomenuli da se značajan dio poduzetnika regrutira iz poduzetničkih obitelji, jer tamo od rođenja uče gledajući roditelje. To je učenje po modelu, glavni mehanizam učenja u poduzetništvu. Uz takvo neformalno učenje, neki se poduzetnici odlučuju na formalno školovanje ili se usavršavaju u ekonomiji poduzetništva, dok se drugi obrazuju u svom osnovnom poslu, pa u praksi često shvate da im nedostaje poslovnih znanja i vještina. Sljedeća razina učenja je učenje kroz poslovno iskustvo, pa se mnogi poduzetnici odlučuju na poduzetništvo upravo nakon što su određeni broj godina posao koji započinju radili za nekog drugog. No i ovdje ima zanimljivih spolnih razlika, kaže profesorica Miljković Krečar. Jedna takva studija otkriva podatak da su poduzetnice općenito obrazovanije ali imaju manje specifičnog radnog iskustva prije ulaska u privatni posao.