U HUP-u očito strahuju od porasta nelikvidnosti, jer su mnoga, pogotovo mala i srednja poduzeća, koja čine preko 98 posto poslovnih subjekata, prilično iscrpljena, nakon već više od godinu dana rada pod ograničenjima, pa predlažu da se zadrže neke postojeće mjere, poput one za očuvanje radnih mjesta, te pokrića dijela fiksnih troškova, sve dok se prihodi ne vrate na najmanje 90 posto onih iz 2019. godine, odnosno prije pandemije.
Može li Vlada nastaviti s mjerama?
Također, smatraju i da bi Vlada trebala uvesti dodatne mjere i programe, kako bi se pokrenuo novi investicijski ciklus, jer, usprkos tome što u bankama ima novca, pristup kreditima je otežan zbog pada poslovanja poduzeća tijekom koronakrize.
No, pitanje je ima li Vlada financijski kapacitet za produljenje mjera, s obzirom na to koliki je trag pad gospodarstva ostavio na javnim financijama. Prema podacima koje je ministar Marić iznio u travnju ove godine, ukupni efekt koronakrize na proračun iznosio je 32 milijarde kuna. Jedan od najvećih izravnih rashoda bile su potpore za očuvanje radnih mjesta, koje su koštale 10 milijardi kuna, dok je pad prihoda proračuna, zbog pada gospodarstva, iznosio 13 milijardi kuna.
Zbog toga je, naravno, došlo i do snažnog porasta javnog duga, koji je prošle godine porastao za gotovo 37 milijardi, na oko 330 milijardi kuna, ili sa 72,8 na 89,1 posto BDP-a, čime je prekinut trend pada javnog duga koji je trajao od 2014. godine.
Tvrde da je zaduživanje manji rizik od popuštanja mjera pomoći
No, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kako je vidljivo iz njihovog današnjeg priopćenja, smatraju da je rizik od naglog popuštanja mjera za pomoć gospodarstvu znatno veći od eventualnog dodatnog zaduživanja kako bi se financiralo njihovo produljenje, jer je situacija na financijskim tržištima iz te perspektive povoljna, kamate su i dalje niske, a postoji mogućnost korištenja i EU sredstava za investicije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Najgore bi bilo da nakon svih mjera i svega izdržanog zbog trenutne obustave mjera pogođene tvrtke ostanu u probleme i počnu s otpuštanjem. U konačnici, zašto bi vlasnici pogođenih poduzeća sami morali snositi gubitak prihoda? Oni nisu više ili manje krivi za krizu od vlasnika poduzeća koja slučajno nisu pogođeni ovom krizom koja se događa jednom u 100 godina”, smatraju u HUP-u.
Potpore sve dok se ne vrate na 90 % prometa prije pandemije
Poslodavci predlažu da se zadrže potpore za očuvanje radnih mjesta, sve dok poduzeća ne ostvare bar 90 posto prihoda iz 2019. godine.
Upozoravaju da je odluke o ukidanju pojedinih mjera pomoći potrebno donositi postupno, ovisno o epidemiološkoj situaciji, ali i o situaciji u svakom pojedinom sektoru kako bi se izbjegao val stečajeva i otpuštanja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kao dodatan prijedlog ističu nastavak pokrivanja dijela fiksnih troškova, za koje kažu da, pogotovo kod malih i srednjih poduzeća, mogu predstavljati značajan dio troškova.
Traže i pomoć oko kredita te nastavak moratorija
Također, smatraju da bi država malim i srednjim poduzećima trebala pomoći oko kredita za likvidnost. Taj zahtjev obrazlažu time da većina malih i srednjih poduzeća, zbog svoje veličine, nedovoljnih kapaciteta, ali i složenosti postupaka ima ograničen pristup financiranju, dok istovremeno imaju i najveće potrebe za osiguranjem likvidnosti.
Poslodavci rješenje tog problema vide u tome da država, odnosno jamstvena agencija, pokrije raskorak između potreba za financiranjem malih i srednjih poduzeća i bankarske spremnosti na rizik.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Osim toga, poslodavci predlažu i nastavak moratorija na postojeće kreditne obveze, što bi se odobravalo uz državna jamstva, jer smatraju da će najmanje do kraja 2021., a i dulje, poduzećima biti potrebno da se vrate na razinu poslovanja koja im omogućuje vraćanje postojećih kredita.
Traže porezna rasterećenja
Što se tiče velikih poduzeća, traže dodatne kreditne potpore za izvoznike, kao i za turističke kompanije kako bi se ubrzala realizacija pripremljenih investicija, koje su usporene zbog koronakrize. Kada su krediti u pitanju, poslodavci smatraju da su potrebne dodatne kreditne potpore i za sufinanciranje projekata iz EU fondova, koje je ponekad i do 50 posto investicije.
Ponavljaju i zahtjev za dodatnim poreznim rasterećenjima te značajnim ukidanjem parafiskalnih davanja. Što se tiče plaćanja poreza na dobit, smatraju da bi trebalo ukinuti akontacije, te da bi se on trebao plaćati u trenutku isplate dobiti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Poslodavci od ministra Marića traže produljenje potpora. Može li si to država priuštiti?
Hrvatska udruga poslodavaca traži državnu pomoć sve dok se ne vrate na prihode od prije pandemije
Pitanje je ima li Vlada financijski kapacitet za produljenje mjera, s obzirom na to koliki je trag pad gospodarstva ostavio na javnim financijama
Hrvatska udruga poslodavaca uputila je ministru financija Zdravku Mariću prijedloge mjera za očuvanje likvidnosti i pokretanje investicija u privatnom sektoru. Uskoro kreće postupno ukidanje protuepidemijskih mjera, a s njima i dosadašnje kompenzacijske potpore za poduzeća kojima je bio ograničen rad.
U HUP-u očito strahuju od porasta nelikvidnosti, jer su mnoga, pogotovo mala i srednja poduzeća, koja čine preko 98 posto poslovnih subjekata, prilično iscrpljena, nakon već više od godinu dana rada pod ograničenjima, pa predlažu da se zadrže neke postojeće mjere, poput one za očuvanje radnih mjesta, te pokrića dijela fiksnih troškova, sve dok se prihodi ne vrate na najmanje 90 posto onih iz 2019. godine, odnosno prije pandemije.
Može li Vlada nastaviti s mjerama?
Također, smatraju i da bi Vlada trebala uvesti dodatne mjere i programe, kako bi se pokrenuo novi investicijski ciklus, jer, usprkos tome što u bankama ima novca, pristup kreditima je otežan zbog pada poslovanja poduzeća tijekom koronakrize.
No, pitanje je ima li Vlada financijski kapacitet za produljenje mjera, s obzirom na to koliki je trag pad gospodarstva ostavio na javnim financijama. Prema podacima koje je ministar Marić iznio u travnju ove godine, ukupni efekt koronakrize na proračun iznosio je 32 milijarde kuna. Jedan od najvećih izravnih rashoda bile su potpore za očuvanje radnih mjesta, koje su koštale 10 milijardi kuna, dok je pad prihoda proračuna, zbog pada gospodarstva, iznosio 13 milijardi kuna.
Zbog toga je, naravno, došlo i do snažnog porasta javnog duga, koji je prošle godine porastao za gotovo 37 milijardi, na oko 330 milijardi kuna, ili sa 72,8 na 89,1 posto BDP-a, čime je prekinut trend pada javnog duga koji je trajao od 2014. godine.
Tvrde da je zaduživanje manji rizik od popuštanja mjera pomoći
No, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kako je vidljivo iz njihovog današnjeg priopćenja, smatraju da je rizik od naglog popuštanja mjera za pomoć gospodarstvu znatno veći od eventualnog dodatnog zaduživanja kako bi se financiralo njihovo produljenje, jer je situacija na financijskim tržištima iz te perspektive povoljna, kamate su i dalje niske, a postoji mogućnost korištenja i EU sredstava za investicije.
“Najgore bi bilo da nakon svih mjera i svega izdržanog zbog trenutne obustave mjera pogođene tvrtke ostanu u probleme i počnu s otpuštanjem. U konačnici, zašto bi vlasnici pogođenih poduzeća sami morali snositi gubitak prihoda? Oni nisu više ili manje krivi za krizu od vlasnika poduzeća koja slučajno nisu pogođeni ovom krizom koja se događa jednom u 100 godina”, smatraju u HUP-u.
Potpore sve dok se ne vrate na 90 % prometa prije pandemije
Poslodavci predlažu da se zadrže potpore za očuvanje radnih mjesta, sve dok poduzeća ne ostvare bar 90 posto prihoda iz 2019. godine.
Upozoravaju da je odluke o ukidanju pojedinih mjera pomoći potrebno donositi postupno, ovisno o epidemiološkoj situaciji, ali i o situaciji u svakom pojedinom sektoru kako bi se izbjegao val stečajeva i otpuštanja.
Kao dodatan prijedlog ističu nastavak pokrivanja dijela fiksnih troškova, za koje kažu da, pogotovo kod malih i srednjih poduzeća, mogu predstavljati značajan dio troškova.
Traže i pomoć oko kredita te nastavak moratorija
Također, smatraju da bi država malim i srednjim poduzećima trebala pomoći oko kredita za likvidnost. Taj zahtjev obrazlažu time da većina malih i srednjih poduzeća, zbog svoje veličine, nedovoljnih kapaciteta, ali i složenosti postupaka ima ograničen pristup financiranju, dok istovremeno imaju i najveće potrebe za osiguranjem likvidnosti.
Poslodavci rješenje tog problema vide u tome da država, odnosno jamstvena agencija, pokrije raskorak između potreba za financiranjem malih i srednjih poduzeća i bankarske spremnosti na rizik.
Osim toga, poslodavci predlažu i nastavak moratorija na postojeće kreditne obveze, što bi se odobravalo uz državna jamstva, jer smatraju da će najmanje do kraja 2021., a i dulje, poduzećima biti potrebno da se vrate na razinu poslovanja koja im omogućuje vraćanje postojećih kredita.
Traže porezna rasterećenja
Što se tiče velikih poduzeća, traže dodatne kreditne potpore za izvoznike, kao i za turističke kompanije kako bi se ubrzala realizacija pripremljenih investicija, koje su usporene zbog koronakrize. Kada su krediti u pitanju, poslodavci smatraju da su potrebne dodatne kreditne potpore i za sufinanciranje projekata iz EU fondova, koje je ponekad i do 50 posto investicije.
Ponavljaju i zahtjev za dodatnim poreznim rasterećenjima te značajnim ukidanjem parafiskalnih davanja. Što se tiče plaćanja poreza na dobit, smatraju da bi trebalo ukinuti akontacije, te da bi se on trebao plaćati u trenutku isplate dobiti.