Posve je jasno zašto hrvatski radnici i dalje više vjeruju stranim poslodavcima

Filozofija domaćih poslodavaca dugo je bila: 'Ako nećeš ti, ima tko hoće'

Zanimljivo je da prema istraživanju, visina plaće i ostale financijske beneficije zapravo nisu na prvom mjestu, kod ocjene poslodavca, nego tek na četvrtom

Hrvatski radnici više vole strane poslodavce, i to sasvim sigurno nije bez razloga. Strane tvrtke u Hrvatskoj godinama su radnicima nudile daleko bolje uvjete – bilo da se radi o plaći ili boljem radnom okruženju, dok je prevelikom broju lokalnih, hrvatskih poslodavaca temelj politike prema zaposlenima bila rečenica: “Ako nećeš ti, ima tko hoće”.

Doduše, to se posljednjih godina promijenilo, s obzirom na veliki nedostatak radne snage koji je posljedica iseljavanja u zapadne zemlje. Mnogi sektori, poput turizma, građevine ili trgovine, suočili su se s velikim nedostatkom radnika, pa su se, naravno, i uvjeti rada poboljšali.

Strane firme u Hrvatskoj osiguravaju bolje uvjete radnicima

No, svejedno, kako pokazuje i posljednje istraživanje objavljeno ovih dana, i dalje su najpoželjniji poslodavci strane kompanije ili one koje su preuzele zapadnjački stil odnosa prema radnicima. Iako je trgovina na glasu kao sektor s malim plaćama i općenito lošim uvjetima rada, zanimljivo je da su već godinama među najpoželjnijim poslodavcima dva trgovačka lanca – Drogerie Markt i Lidl, dok su se na trećem mjestu pozicionirali Rimac Automobili.

Plaće kod stranih poslodavaca u prosjeku su osjetno veće, a osim toga nerijetko daju i druge pogodnosti poput 13. plaće, imaju sustave nagrađivanja za dobre rezultate, za roditelje osiguravaju besplatne vrtićke programe za djecu itd. Zanimljivo je da prema istraživanju, visina plaće i ostale financijske beneficije zapravo nisu na prvom mjestu, kod ocjene poslodavca, nego tek na četvrtom.

Na cijeni je sigurnost radnog mjesta

Među hrvatskim radnicima najviše se cijeni sigurnost radnog mjesta, što i nije tako neočekivano s obzirom na to da smo do prije par godina imali relativno visoku nezaposlenost, te je bilo teško pronaći novi posao ako se postojeći izgubi. Podružnice stranih firmi koje posluju u Hrvatskoj nerijetko imaju znatno veću poslovnu stabilnost u odnosu na hrvatske tvrtke, pa ih onda i radnici percipiraju kao stabilnije poslodavce.

Na drugom mjestu su harmonično odnosi u radnom okruženju, na trećem mjestu je socijalna odgovornost poslodavca, dok je novac tek na četvrtom mjestu. Barem prema rezultatima ankete.

Zbog nedostatka radnika porasle plaće

Doduše, posljednjih godina situacija na tržištu rada drastično se promijenila. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine europsko tržište rada otvorilo se i za hrvatske radnike, što su mnogi i iskoristili pa je iz zemlje iselilo nekoliko stotina tisuća ljudi. Radi se o, gotovo bez iznimke, mlađim, radno aktivnim ljudima, što je u Hrvatskoj promijenilo odnos ponude i potražnje za radnicima.

Kao što smo već spomenuli, mnogi sektori, nakon iseljavanja, suočili su se s velikim nedostatkom radne snage, pa je došlo i do poboljšanja uvjeta za radnike. Plaće su značajno porasle, pogotovo u nekim sektorima, poput građevine, gdje nije neobično da radnik zarađuje i preko 10 tisuća kuna neto plaće. Poboljšali su se, naravno, i drugi uvjeti, jer si poslodavci više ne mogu priuštiti da im radnik da otkaz i ode negdje drugdje.