Pregovori su pri kraju, Njemačka vlada bi uskoro trebala kupiti 20 posto dionica Lufthanse

Vlada spašava aviokompaniju s 9 milijardi eura

German Chancellor and leader of the Christian Democratic Union (CDU) Angela Merkel (L) and Secretary General of the Christian Democratic Union (CDU) Annegret Kramp-Karrenbauer (C) attend a Christian Democratic Union (CDU) party leadership meeting at the CDU headquarters in Berlin on November 04, 2018. (Photo by John MACDOUGALL / AFP)
FOTO: AFP

Njemačka vlada ovih će dana za 9 milijardi eura kupiti 20 posto dionica te će tako postati najveći pojedinačni vlasnik dionica zrakoplovne kompanije Lufthansa. Vijest da je postignut dogovor između vlade i jedne od najvećih svjetskih aviokompanija potvrdila je njemačka kancelarka Angela Merkel. Time je ostvarena najava njemačkog ministra gospodarstva Petera Altmaiera koji je u svibnju kazao da je Lufthansa dio njemačkog “obiteljskog srebra” te da Berlin neće dopustiti neprijateljsko preuzimanje te tvrtke. Kao uostalom, istaknuo je Altmaier, ni ostalih njemačkih tvrtki koja su od strateškog značaja za državu.

Izvršni direktor kompanije Carsten Spohr izjavio je da Lufthansa, koja je vlasnica avio kompanija Austrian i Brussels Airlinesa te Eurowingsa i Swissa, gubi milijun eura po satu. “Dan i noć. Tjedan po tjedan”, dramatično je zavapio Spohr. Osim toga kazao je kako je trenutno čak 10.000 zaposlenika višak jer je oko 760 Lufthansinih zrakoplova parkirano po raznim zračnim lukama. Od 130.000 radnika Lufthanse čak ih je više od 80.000 na nekoj vrsti honorara. U travnju 2020. grupa je prevozila manje od 3000 putnika dnevno, dok je prije pandemije u prosjeku dnevno s njom letjelo oko 350.000 putnika. Lufthansine jedinice u Švicarskoj, Austriji i Belgiji također privode kraju pregovore o pomoći države koja bi iznosila oko dvije milijarde eura.

Postignut je kompromis

Kancelarka Merkel također je objavila da su s Europskom komisijom u tijeku “intenzivni razgovori” kako bi se odobrio taj sporazum. EU Komisija priopćila je kako je svjesna poteškoća u zrakoplovnom sektoru te da pravila Europske unije o državnim potporama “omogućavaju članicama da pruže podršku tvrtkama pogođenim izbijanjem pandemije”. Dok su Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija inzistirali da vlada postane vlasnik 25 posto plus jedna dionica, Uprava i zaposlenici Lufthanse žestoko su se protivili takvom omjeru.

Rukovoditelji Lufthanse upozorili su pri tome da su njihovi međunarodni konkurenti dobili pomoć od države pod puno manje strogim uvjetima. Po njemačkim zakonima 25 posto plus jedna dionica omogućilo bi vladi blokirati prijedloge na godišnjim skupštinama te bi imala pravo stavljati veto. Na kraju je postignut kompromis. Lufthansa, simbol njemačke industrijske moći i njenog identiteta kao svjetskog izvoznika, uspjela je spriječiti da država samostalno upravlja tvrtkom te će, tvrde u Upravi, tako održati konkurentnost s ostalim međunarodnim avioprijevoznicima. Prema dogovoru vlada će dobiti dva mjesta u nadzornom odboru Lufthanse, koja će popuniti stručnjaci koji neće utjecati na poslovne odluke.

Dosadašnji vlasnici gube milijune

No Socijaldemokratska partija, koalicijski partner Krščansko-demokratske unije Angele Merkel, pokušala je u pregovorima osigurati što veći utjecaj vlade. Zamjenik predsjednika SPD-a Carsten Schneider izjavio je kako “država nije nekakav idiot koji će samo predati novac i poslije toga više neće imati nikakva utjecaja”. Sada još ostaje da na dogovor pristanu svi vlasnici Lufthanse koji na skoroj izvanrednoj skupštini moraju prihvatiti dogovoreni paket mjera. A to znači da će se bitno umanjiti vrijednost njihovih uloga.

No, s obzirom da bi bez državne pomoći Lufthansa mogla samo proglasiti insolventnost, dioničari neće imati drugog izbora nego prihvatiti postignuti kompromis. Tako je zahvaljujući pandemiji, započeo proces djelomične nacionalizacije privatnih tvrtki, što se još pred koji mjesec smatralo apsolutno neprihvatljim u Njemačkoj, u kojoj vrijedi pravilo da se država ne upliće u poslovanje privatnog sektora. To je također protivno dosadašnjoj politici EU, koja je, Hrvatska to najbolje pamti, branila da se privatne tvrtke spašavaju državnim intervencijama.