Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Biznis & tech

Ovaj čovjek tvrdi da svemirska industrija postaje mainstream i da za to moramo pripremiti djecu

Projekt Vladimira Puškaša o prijenosu tereta na Mars prihvatila je NASA

Vladimir Puškaš
Pošalji Podijeli Tweetaj

Vladimir Puškaš prva je osoba u Hrvatskoj s certifikatom neobičnog imena Space Awareness. Zanimalo nas je kakav je to zapravo certifikat i čime se točno Puškaš bavi. Kako se u Zagrebu u Tehničkom muzeju Nikola Tesla upravo u to vrijeme održavao Croatia Space Week, malo smo tamo prošetali i popričali s njime o svemiru, obrazovanju, biznisu i Hrvatskoj.

Iako u Hrvatskoj gotovo nepoznata, Space Awareness je organizacija čiji su ciljevi približiti svemir i svemirska istraživanja mlađim generacijama. Iza nje stoji European Schoolnet, mreža trideset europskih ministarstava obrazovanja fokusiranih na transformaciju obrazovnog sustava u Europi s posebnim naglaskom na STEM područje (informatika, znanost, tehnologija). Svi oni marljivo rade na uvođenju inovacija u obrazovanje i stjecanja vještina i znanja koja će im trebati u novom tehnološkom dobu.

Krenuo je s eventima i pametnim ulaznicama

U profesionalnoj karijeri, Puškaš se bavio sistem administracijom i edukacijom u području informacijskih tehnologija. “Kada je u Hrvatsku došao Founder Institute, vidio sam to kao priliku da se upustim u poduzetničke vode. S partnerima sam osnovao Festomat, firmu koja razvija rješenja za brzi ulazak na evente, bilo da su u pitanju koncerti, festivali ili konferencije”, kaže.

Napravili su sustav u kojem se koriste ulaznice s NFC čipom pa se preko aplikacije na pametnim telefonima posjetitelji brzo provjeravaju na ulazima, a sustav omogućava potpunu eliminaciju krivotvorenja ulaznica. Tvrtka je registrirana u Sjedinjenim Državama, a premijeru su imali na Launch startup festivalu. To je jedna od najvećih startup konferencija na svijetu koja se održava u San Franciscu. Objašnjava nam da slične sustave koriste banke za bezkontaktna plaćanja, riječ je se o istoj vrsti tehnologije.

Vladimir Puškaš

Svemir ga je privlačio od malena

Na pitanje kako je iz startup svijeta završio u projektima vezanim uz svemir, objašnjava da mu je baš to iskustvo pomoglo u spoznaji da treba slijediti svoju strast. “Svemirske tehnologije i putovanja u svemir privlačili su me od malena. Kada sam vidio da je NASA otvorila Space App Challange Contest, natjecanje za sve koje žele razvijati rješenja koja se fokusiraju na istraživanje svemira, kolonizaciju Marsa, ili bilo koje napredne tehnologije s primjenom i na Zemlji, rekao sam sam sebi: “Moram ići na to”.

“Moj tim se prijavio i u dosta ozbiljnoj konferenciji osvojili smo Global Nominee status. Na natjecanju je ove godine sudjelovalo 70 zemalja te 15.310 natjecatelja na 161 lokaciji, pri čemu je kreirano 1287 projekata vezanih uz istraživanje svemira.”, prepričava Puškaš.

Puškašev projekt je nastao oko ideje da se u što manje volumena na Mars pošalje što više tereta. “Mi smo predložili da se teret složi u svojevrsnu origami strukturu, odnosno da se taj volumen što je moguće više kompresira i zatim se po dolasku na željenu lokaciju raspakira u operativno stanje”, kaže. Na taj način se relativno velike strukture budućih marsovskih ljudskih baza mogu tamo poslati u manje lansiranja – što posljedično znači niže troškove misije.

Hrvatska nije članica ni jedne asocijacije

Hrvatska je jedina članica Europske Unije koja ujedno nije članica ESA-e (Europska svemirska agencija), to jest, nema čak ni sporazum o suradnji s ESA-om, a nije ni pridružena članica niti bilo koje druge ozbiljnije svjetske organizacije za istraživanje svemira. Hrvatska nije čak ni članica European Schoolneta, dok zemlje poput Bugarske i Rumunjske to jesu. Iako su takve zemlje percipirane kao zaostalije od nas, po inovativnosti nas zapravo danas daleko nadmašuju. Zanimljivo je istaknuti kako se popis zemalja koje surađuju s ESA-om i European Schoolnetom gotovo poklapa u omjeru 1:1, ističe Puškaš, dok je kod nas sve svedeno na inicijative pojedinaca.

ESA za svoje države članice i tvrtke iz država članica nudi različite programe i financiranje tih projekata. Od sredstava koju članice uplaćuju prema ESA-i, većina im se vraća kroz različite projekte, koji naravno ne moraju biti isključivo vezani za putovanje u svemir. Konkretno, ako razvijate projekt za nastambe na Marsu, razvijene tehnologije mogu se iskoristiti i komercijalizirati novog tipa nastambi na Zemlji.

Jedna od razvijenih europskih zemalja u tom segmentu je Italija. Talijani, među ostalim, izrađuju dijelove za svemirsku postaju, satelite i rovere. Na sveučilištima i u privatnom sektoru imaju mnošvo programa kojima pokrivaju tu industriju, kaže Puškaš. “S druge strane, kako Hrvatska nije član ESA-e, naši znanstvenici i poduzetnici ne mogu sudjelovati u ESA-inim programima, ne mogu koristiti njihove patente, zatvoren nam je pristup znanju i tehnologiji”, ističe.

Svemirska industrija ulazi u mainstream

Što je to Space Awareness? Zašto je to važno? “Svemirska industrija i svemirska tehnologija polako postaju ono što je bila ICT industrija prije tridesetak godina. Industrija se širi i polako postaje svojevrstan mainstream”, objašnjava Puškaš.

Sve te organizacije pa i SchoolNet, fokusirane su na učenike osnovnih i srednjih škola u kojima se nastoji potaknuti znanje i interes za svemirske tehnologije, te im posredno pomoći donijeti najbolje odluke o svojim budućim profesijama. “Drugim riječima: u trenutku kada svemirska istraživanja npr. 2040. postanu svakodnevica, današnji učenici će postati vrhunski stručnjaci u razvoju svemirskih tehnologija. Takav proaktivan pristup je izuzetno važan za bilo koju zemlju koja teži razvoju svemirskih programa, ali i vlastitog gospodarstva.”, istaknuo je.

Vladimir Puškaš

Srednjoškolci u SAD razvijeniji od cijele Hrvatske

Naveo je primjer The Raytown School District (sastoji se od 15 škola) koji je, kako bi svojoj lokalnoj zajednici omogućile kvalitetnije obrazovanje i razvoj, pokrenuo projekt slanja nano-satelita u Zemljinu orbitu. Na projektu rade njihovi učenici.

“To znači da smo sada u situaciji gdje se srednjoškolci u Sjedinjenim Državama nalaze na višem stupnju razvoja novih svemirskih tehnologija od cjelokupne Hrvatske države.”, rekao je.

Za kolonizaciju Marsa trebaju različiti stručnjaci

Danas je svim ozbiljnim organizacijama koje se bave istraživanjem svemira jasno da samostalno ne mogu iznijeti projekt poput putovanja na Mars. Svi oni (NASA, ESA, Kina, Rusija…) se sve više otvaraju međusobnoj suradnji i suradnji s javnosti.

“Za realizaciju projekta kolonizacije Marsa trebamo stručnjake i entuzijaste iz mnogobrojnih, naizgled posve različitih sfera i industrija. Jedini način za ostvarivanje suradnje tih razmjera je približavanje takvih projekata široj javnosti. U tom smislu funkcionira i Space Awareness inicijativa.

Ako današnjim mladim generacijama objasnimo probleme svemirskih istraživanja i putovanja s kojima se suočavamo, ako im omogućimo da sagledaju širu sliku… Ujedno im dajemo alate kojima će u budućnosti lakše doći do potrebnih odgovora i rješenja. Stoga, ako Hrvatska želi budućnost među zvijezdama (doslovno), sada je pravo vrijeme da se aktivno krene u obrazovanje onih koji će to ostvariti”, zaključio je.

 

Podijeli 104 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani