Z Flip4 je mobitel kao svaki drugi

Za svoj Flip kaže da je mobitel kao svaki drugi, no u znatno manjim dimenzijama kada se sklopi. “Zauzima upola manje prostora od običnog mobitela. Neki puta se moram i pitati gdje je. Zaboravim u koji džep sam ga stavio. Po ljeti, kada smo lakše obučeni, manje mi smeta u džepu, a po zimi se izgubi u jakni, što je po meni još jednostavnije. Naravno, bitna je i ta financijska dimenzija, jer je Flip jeftiniji, no ta funkcionalnost manjeg telefona čini ga primamljivijim”, kaže.

Zobundžija također kaže da su Flip i Fold modeli znatno otporniji od glasa koji ih prati, u što smo se uvjerili na našem testiranju oba modela. No, u to se još više uvjerio i sam Zobundžija. “Neki dan mi je pao u garaži na beton. Ništa, nije imao ikakvog traga. Problem može nastati ako mobitel padne pod određenim kutom, ali tu nema pomoći. Takav je i svaki drugi mobitel. Nešto stakleno kada padne, dobre su šanse da će se razbiti. Isto je i s autom, možeš ga lagano udariti, ali ako ga pogodiš s više od 30 kilometara na sat, nastat će neka ozbiljnija šteta”, kaže Zobundžija.

Veliki ljubitelj sporta

Kao veliki ljubitelj sporta, Zobundžija je član skupštine Hrvatskog olimpijskog odbora, gdje zastupa Hrvatski savez za skijanje na vodi, kojem je istovremeno i potpredsjednik. Upravo se pri jednoj epizodi skijanja na vodi dodatno uvjerio u otpornost Galaxy Z Flip4 pametnog telefona. “Ne bih rekao da je skijanje na vodi neki ekstremni sport, ali ako tako definiramo, onda moram reći da Flip i tada imam sa sobom. Imao sam situaciju kada sam skijao na vodi uz još jednu osobu koju sam tada podučavao. Imao sam telefon prikvačen za svoj pojas, kako bi mogao okinuti fotke ili snimiti video iz druge perspektive”, priča.

“Malo je bilo nespretno. Prsti su mi bili mokri, a tako baš i ne možeš po ekranu napraviti sve kako bi htio. Dosta je vode špricalo i u jednom trenutku, kako je sve bilo vrlo sklisko, mobitel mi je ispao iz ruke i poletio prema vodi. Srećom, imao je cover na sebi, preko kojega je bio zavezan za pojas. Malo je poletio po zraku, upao je u vodu, ali ostao je uz mene. Kroz glavu mi je tada svašta prošlo u sekundi. Memorija, slike, kontakti, kartice, odjava iz svega, zvanje banke… Ali kako je bio zavezan i ostao kod mene, pomislio sam si – gotovo, idemo van iz vode”, kaže Zobundžija kroz smijeh.

Podaci iz servisa potvrđuju tvrdnje

Kako sve ne bi ostalo na anegdotama, Zobundžija kaže kako njegovu tvrdnju o otpornosti sklopivih modela potvrđuju i službeni podaci iz servisnog centra. “Po tim određenim parametrima našeg servisa, Fold i Flip modeli ne odstupaju značajno od ostalih mobitela. Dapače, Flip kada zatvoren padne, manja je šansa da će se razbiti, kada se usporedi s klasičnim mobitelom. Naravno, svi smo mi nezadovoljni kada nam se ošteti mobitel pa moramo platiti servis, ali što se tiče tih nekih jamstvenih popravaka, nemamo uopće ikakvih odmaka od bilo kojeg drugog mobitela. Flip i Fold su zaista u tehnički izvrsnom stanju”, kaže Zobundžija.

Uz sve veću izdržljivost i otpornost, Zobundžija kaže da su i Flip i Fold u četvrtoj generaciji napredovali u svim smjerovima, od procesora, kamere i baterije, pa sve do raznih unaprjeđenja u mehanizmu sklapanja. Softver također nije zanemaren, pa Zobundžija ističe multitasking opcije na Foldu, koje ga transformiraju u pravi mali laptop.

Zbog svih tih unaprjeđenja, Zobundžija nam potvrđuje kako oba modela postaju sve veći mainstream. “Oni koji su ih probali, vjerujem da ga neće brzo ostaviti i vratiti se na klasični mobitel. Međutim, ono gdje još treba odraditi posao je objasniti ljudima da tu nije riječ o ničem eksperimentalnom. Sada su to normalni telefoni, sa svim funkcionalnostima koje se koriste na klasičnim mobitelima. Form factor je kod Flipa takav da ti zapravo imaš veliki telefon, koji stane u džep. Trend rasta je takav da postaju sve veći mainstream, kako globalno, tako i kod nas. Vjerujem da će se tako i nastaviti”, dodaje Zobundžija.

Stiže li post-PC era?

Zbog sve veće palete funkcionalnosti na Fold modelu, čime može preuzeti sve više zadaća koje su do sada bile rezervirane za klasični laptop ili računalo, postavlja se pitanje jesmo li nadomak post-PC ere, odnosno ere u kojoj više neće biti potrebno imati računalo. Dodatno, Samsung već godinama ima Dex funkciju, kojom se mobitel pretvara u desktop računalo, kada ga se spoji na monitor ili televizor. Dex je podržan i na Foldu, stoga se taj sklopivi mobitel praktički može pretvoriti u tri različita uređaja.

Zobundžija se s time slaže, no kaže kako se ipak neka zanimanja i neki opisi posla neće moći tako lako prilagoditi i prebaciti samo na mobitel. “Netko tko mora obrađivati neku golemu količinu podataka, tko radi s brdom proračunskih tablica, taj će se trenutno teško snaći samo s Foldom. No, kako sam već spomenuo, ja na neka putovanja nosim samo Fold. Prebacim u njega svoju SIM karticu, ponesem Bluetooth tipkovnicu za slučaj da moram malo više pisati – i to mi je dobro. Mislim da je taj proces već krenuo, a u budućnosti će se još više razmahati. Sve više ljudi je u pokretu, sve se više koristi mobitel i na njemu konzumira sadržaj. Većina ipak na mobitelu konzumira sadržaj, a ne stvara ga, no mislim da će se to u budućnosti promijeniti”, kaže Zobundžija.

Ljudi radije biraju pouzdan brend

Prema nedavnim istraživanjima, Samsung globalno drži između 80 i 90 posto tržišta preklopnih telefona, no Zobundžija kaže kako su stvarne brojke u Adriatic regiji bliže 95 posto. “Dominantni smo u tom segmentu. Naravno, postoji konkurencija koja ima svoje modele, no zapravo smo mi the brand u tom segmentu”, kaže Zobundžija, pa navodi i niz razloga za tu činjenicu.

“Kao prvo, bili smo prvi s preklopnim modelom. U Hrvatskoj smo također bili prvi, a tek nakon dvije godine su se počeli pojavljivati prvi konkurenti, riječ je o modelima brendova koji su slabiji od nas, odnosno, manje poznati. Ljudi koji se odlučuju za ovakav neki novi proizvod – u nekoj sasvim novoj kategoriji – ipak idu na sigurnu kartu pa biraju ozbiljniji brend i mobitel poput našeg. Naše modele možda su već imali u prošlosti, pa su se uvjerili u našu kvalitetu”, objašnjava.

Većina tržišta zna za njihove sklopive mobitele

Kada je prva generacija Folda predstavljena 2019. godine, globalne alokacije proizvoda su bile toliko malene, da je Adriatic regija dobila “samo mrvice”, kaže Zobundžija. “Onda smo u 12. mjesecu dobili prve ozbiljnije alokacije. Mobitel smo stavili na tržište, no on se malo pogubio u onoj cijeloj masi božićnih poruka. Jednostavno nije bio dovoljno vidljiv. No, unatoč tome, mi smo sve rasprodali u roku dva tri tjedna. Budući da su to zaista bile male količine, prvi Fold bio je gotovo pa irelevantan za naš ukupan biznis”, otkriva Zobundžija.

Sljedeće godine, predstavljena je prva generacija manjeg preklopnog modela – Flipa. “Dva tjedna nakon predstavljanja, krenuo je lockdown. Sve je otišlo s tim. Telefon više nije bio ključna stvar u tom trenutku jer su ljudi imali sasvim drugi fokus. Tek smo s trećom generacijom Flipa i Folda, ali i ovom četvrtom, dobili puni zamah. Pretpostavljamo da će nam ove godine Flip i Fold napraviti oko 20 posto ukupne vrijednosti prodaje premium segmenta, što je brojka kojom smo vrlo zadovoljni”, dodaje direktor.

Potom ističe kako Samsung sa svojim Fold i Flip modelima trenutno ima više od 80 posto awarenessa na tržištu, odnosno, kupci su vrlo dobro upoznati s ovim modelima i prepoznaju ih u masi drugih mobitela. “Mobiteli su dostupni, na tržištu su i ljudi to znaju. Najviše ga prepoznaju mlađe osobe. Kada smo radili fokus grupe, ustanovili smo da mlađi korisnici ne samo da znaju za naše sklopive mobitele, već su ih isprobali i imali u ruci, bilo da su išli u dućan ili vidjeli ga kod nekog. Neki su ga i kupili. To je ono ključno u cijeloj priči. Segment je nov, mlad, a ja bih rekao da i brzo raste. Od njega puno očekujemo u budućnosti”, ističe Zobundžija.

Značajniji pad prodaje još uvijek nije zamijećen

Premda se od Folda i Flipa puno očekuje u budućnosti, istraživanja pokazuju da je prodaja mobitela u padu, dok je Samsung pao za više od četiri posto prema preliminarnim podacima Canalysa. Zobundžija nam otkriva kako takav pad u Hrvatskoj još nije zabilježen, što je i pomalo iznenađujuće.

“Cijene su podivljale, sve je postalo skuplje. Mi smo na iglama bili cijelu godinu, iščekivali smo pad, no, da kucnem o drvo, nismo primijetili nikakav značajniji pad. Da, ljudi možda malo više istražuju, malo su oprezniji, čekaju periodičke popuste, poput Black Fridaya i raznih blagdanskih popusta. I prema drugom istraživanju, onom GfK, nisu primijećeni ozbiljni poremećaji. Mi u suradnji s našim partnerima, kroz razne promocije i aktivnosti, pokušavamo utjecati da to toga ne dođe”, kaže Zobundžija.

Trade in program će s vremenom zaživjeti i kod nas

Jedan do načina je uvođenje Trade in programa prije dvije godine, odnosno, programa zamjene starog mobitela za popust na novi. “Ta ponuda je krenula lansiranjem modela S21. Rekao bih ipak da hrvatsko tržište nije prepoznalo tu opciju. Mislim da je percepcija ljudi da će trade inom dobiti manje nego da ga idu sami prodavati. To je kao s autima. Svi mi mislimo da smo super prodavači, da ćemo znati prodati svoj auto najbolje. No, na kraju dana, da netko bolje proda, netko drugi mora više platiti – a to, znamo, ne ide baš tako. Naravno, ako ga prodaš ispod cijene, brže ćeš ga prodati, no izgubit ćeš puno. Ovo je neka opcija koja je optimalna za ostatak vrijednosti starog telefona, ovisno o periodima promocije. Mi ponekad i dodamo određenu vrijednost, recimo 50 eura, na tu realnu procijenjenu vrijednost, kako bismo potaknuli korisnike”, kaže Zobundžija.

Premda trade in nije toliko prepoznat, uvjeren je da će kod nas s vremenom zaživjeti, pogotovo kada se u obzir uzmu podaci s nama sličnih tržišta. U Češkoj, gotovo 30 posto novih modela Samsung proda kroz opciju trade ina. Mađarska i Austrija također imaju ozbiljnije postotke, oko 15 posto. “To je normalna stvar u svijetu. U pojedinim dijelovima regije, posebice u Sloveniji, model je bolje zaživio. Mi svake godine unaprjeđujemo sustav, ali i sustav za prebacivanje podataka sa starog mobitela na novi. Naša aplikacija Smart Switch u sat ili dva prebaci sve podatke, ovisno o količini multimedije, pa ti stari mobitel više niti ne treba”, kaže Zobundžija. Mobiteli koji se prikupe tim programom, ako su u fazi da se još uvijek mogu prodati, odlaze na sekundarna tržišta, dok se ostali modeli ekološki zbrinjavaju.

Gradnja ekosustava kao temelj rasta u budućnosti

No, s druge strane, ciklus promjene mobitela je sve duži. Zobundžija otkriva kako je nekoć iznosio između 12 i 24 mjeseca, a sada se produžio na između 32 i 33 mjeseca za uređaje kupljene u Hrvatskoj. To je posljedica, kaže, nekoliko faktora. “S jedne strane, kako sam spomenuo, cijene idu lagano prema gore, što je normalna stvar kod tehnologije, troškova njenog istraživanja i razvoja. Jednostavno, to je takva roba. Korisnici smatraju da nemaju razloga promijeniti stari mobitel ako im on radi, ako ima odličnu kameru od sto megapiksela, dobar procesor i zdravu bateriju, te ako nisu razbili ekran. Zašto bi ga mijenjali ako je sve u redu? Tu se pojavljuje taj neki jaz između novih i starih modela, no uvijek postoje kupci koji žele imati najnoviji i najbolji uređaj”, kaže.

Samsung se tom novom ciklusu prilagođava unaprjeđenjima korisničkog doživljaja. “To su neka softverska rješenja kojima naše mobitele činimo atraktivnijima. Jedna od tih stvari je povezivost, poglavito SmartThings platforma koja povezuje sve uređaje ili većinu uređaja u domaćinstvu. Nije riječ samo o satovima i slušalicama, već o sve većem broju kategorija. Možda će netko reći da mu ne treba pokretanje vešmašine mobitelom, ali sve dok ljudi ne probaju tako neke stvari, neće znati zašto su dobre. Ja sam isto tvrdio. Onda, kada sam krenuo s tim i vidio što sve mogu, vrlo sam se brzo naviknuo na ta rješenja koja mi olakšavaju i ubrzavaju razne stvari u životu. Tu su i drugi detalji, poput brzog uparivanja slušalica, koji unaprjeđuju korisničko iskustvo”, dodaje Zobundžija.

Samsung je i nekoliko dana prije našeg razgovora najavio dostupnost funkcije Matter, odnosno, podršku za Matter standard unutar SmartThings sustava. Time se broj podržanih uređaja znatno povećao, pa će korisnici iz jedne centralne aplikacije, u ovom slučaju Samsung SmartThingsa, moći kontrolirati i hrpu uređaja koje do sada nisu mogli. Pritom, ti uređaji niti ne moraju biti Samsung proizvodi, a više neće biti potrebno koristiti razne aplikacije proizvođača smart uređaja. Dakle, pametna žarulja nekog manjeg brenda bit će dostupna u SmartThingsu kao da je riječ o Samsung vlastitom uređaju. Taj faktor će također dovesti do sve većeg širenja sustava, a posljedično, objašnjava Zobundžija, i do većeg korisničkog zadovoljstva.

Tržište u Hrvatskoj se mijenja

Jedno od rješenja na kojima također rade je uvođenje Samsung Paya, odnosno, Samsung Walleta, koji do sada nije bio dostupan na hrvatskom tržištu. Premda ne može potvrditi konkretan datum, Zobundžija kaže kako uvođenje i nije toliko daleko. “Radi se na tome. Samsung Wallet je krenuo prije nekoliko godina, a kako to već ide, business case se radi prvo na najvećim tržištima i u najvećim zemljama, gdje je i najveća penetracija kartica. Tamo se takav sustav može bolje testirati, pa kasnije lakše implementirati na manja tržišta. Vjerujem da ćemo i to brzo riješiti”, kaže Zobundžija.

Sudeći po tome, tržište u Hrvatskoj se mijenja. Zobundžija ističe kako ljudi sve više traže fleksibilnost. “Evo, na primjer, ljeto je. Držiš telefon u ruci, jer bez njega danas ne možeš. Ali sad još da nosiš i novčanik, gotovinu, razne kartice, ključ… Puno je to stvari. Ovako sve imaš u mobitelu, u Walletu, koji je zamjena za sve to. Onaj koji se protivi karticama, taj neće koristiti ovaj sustav i neće promijeniti mišljenje. No, ako koristiš karticu, ne vidim razloga da ne koristiš plaćanje mobitelom ili satom, bez ikakvih ograničenja”, kaže.

Dominiraju na mobilnom tržištu Hrvatske

Što se samog tržišta tiče, Zobundžija otkriva kako je Samsung upravo u njegovom segmentu, mobilnom, najjači. Na tržištu televizora, globalno su na vrhu zadnjih dvadeset godina, kao i u Hrvatskoj u svim segmentima, bilo premium ili entry levelu. U bijeloj tehnici su također na prvom ili drugom mjestu po prodaji, ovisno o portfoliju, koji seže od pećnica i napa, pa do frižidera i perilica rublja.

“To je dokaz da zaista dobro radimo da nas tržište prepoznaje. Drago mi je također da se shvaća da Samsung nije samo mobitel, tablet ili sat, već da imamo cijeli jedan ekosustav koji postaje sve pametniji. Sa svim tim našim pametnim uređajima, priča dobiva jednu novu dimenziju. Primjerice, s mobitela možeš vidjeti što ti je u frižideru, pa možeš znati što trebaš kupiti u trgovini”, ističe.

U budućnosti, poseban naglasak će se postaviti na segment koji trenutno i najviše raste u mobilnom dijelu, na nosivu tehnologiju. Pristup na tržištu je prilično segmentiran, budući da su neki proizvođači birali pravokutne modele, neki okrugle, dok drugi biraju metalna kućišta, a neki plastična. “Korisnici su jako zainteresirani probati, ali ih je s jedne strane i strah. S druge strane, tu je i cijena. Međutim, kada naprave prvi korak i iskuse neke jednostavnije narukvice, porastu im apetiti. Skužili su da im je fora da im se mjere koraci, puls, spavanje i slično. Onda su već polako spremni i za neki ozbiljniji smartwatch s više funkcionalnosti. Mislim da je to neki smjer kretanja za budućnost, na koji također možemo baciti i fokus povezivosti i korisničkog iskustva”, dodaje Zobundžija.

Što je s napuhanim baterijama?

Neizbježna tema nam je bila i priča oko napuhanih baterija na starim Samsung mobitelima, koja je krenula od viralnog videa britanskog YouTubera Mrwhosetheboss, Aruna Mainija. U tom videu, Maini tvrdi kako mu se nekoliko starijih Samsung mobitela, koje nije koristio i koje je držao na polici, pokvarilo iz čistog mira. Baterije su im se napuhale, što je prilično opasan kvar koji može dovesti do eksplozije i zbog kojeg su prije nekoliko godina avio kompanije diljem svijeta zabranile unošenje Samsung mobitela Note 7.

Budući da i sam prati Mrwhosetheboss, Zobundžija priznaje da se i sam na prvu prepao, pa je išao pregledati svoje stare mobitele. “Imao sam stari S6, Fold 2 i neke još starije modele. Svi su bili okej. Teško mi je komentirati slučaj, jer ne znam što se točno dogodilo. Ono što znam je da su naši tehničari pokrenuli istragu i da će se očitovati oko toga kada je završe”, kaže Zobundžija.

Ističe i kako se u uputama, koje se dobivaju uz mobitele, navodi kako bi mobitele trebalo čuvati na 50-60 posto kapaciteta baterije, ako ih se neće koristiti dulje vrijeme. S vremenom bi ih trebalo nadopunjivati, kako bi razina i dalje ostala optimalna. “Ja sam tako uskladištio svoje stare mobitele. Oni su doma i svi rade. Stoga, hajdemo pričekati nalaz naših tehničara. Premda ne sumnjam u YouTubera, ipak uzimam cijelu priču sa zrnom soli. Vidjet ćemo što će naši tehničari otkriti”, poručuje Zobundžija.

Hrvatska je nalik razvijenim europskim tržištima

Budući da je Zobundžija regionalni direktor, pitali smo ga kako se hrvatsko tržište razlikuje od ostalih koja spadaju pod Adriatic regiju. Kaže kako je naše tržište više “premium”, budući da kupci preferiraju skuplje uređaje.

“Dobar dio naših ljudi, bez obzira na sve izazove, probleme i raslojenost u društvu preferiraju premium segment, u koji ubrajamo uređaje maloprodajne vrijednosti veće od 600 eura. U drugim zemljama, modeli A serije su dominantni, pa na njih odlazi 70 do 80 posto prodaje. Hrvatska i Slovenija se tu razlikuju, pa ih smatramo ‘najpremium’ tržištima u regiji. Po tome smo sličniji nekim srednje i zapadnoeuropskim zemljama, poput Austrije, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i zemalja Beneluksa”, otkriva Zobundžija.

Zobundžija je na svojoj poziciji u Samsungu već 11 godina. Prije Samsunga, radio je na sličnoj poziciji u tadašnjem Sony Ericssonu, koji je zbog nekih globalnih kretnji otišao nizbrdo. Krenuo je s pozicije key account managera, gdje je bio zadužen za nekoliko ključnih kupaca, da bi 2017. godine došao na ovu poziciju gdje vodi cijeli tim za Adriatic Regiju. U timu se nalazi više od 50 ljudi, koji rade u svih osam zemalja regije.

Korejci mogu štošta naučiti od Hrvata

S obzirom na to koliko je dugo u Samsungu, priupitali smo Zobundžiju što sve Hrvati mogu, u poslovnom smislu, naučiti od Korejaca, te što mogu Korejci od Hrvata. Kaže kako je uvjeren da se od svakoga može nešto naučiti, no da se od Korejaca prvenstveno može naučiti ponešto o posvećenosti poslu.

“Pritom mislim na način koji se pristupa svakom zadatku. Korejci su spremni napraviti sve što je potrebno kako bi prikupili sve moguće podatke da bi zadatku pristupili na najbolji način i donijeli rezultate koji se očekuju. Ništa nije nemoguće. Ta posvećenost poslu, odnosno realizaciji postavljenog zadatka, zbilja je impresivna. Takav pristup puno traži i od nas, koji s njima blisko surađujemo, ali kada se vidi pristup poslu nakon što se odgovori na zahtjeve , vrlo brzo se vide rezultati.“