Sa suosnivačem ZIP-a pričali smo o startupima, anđelima, fokusu i prvom lokalnom venture fondu
Mihovil Barančić najavljuje 8. generaciju startupa u zagrebačkom inkubatoru ZIP
U tri godine otkad je osnovan, Zagrebački inkubator poduzetništva postao je jedan od sinonima startup scene u Hrvatskoj. S dvije generacije godišnje koliko ih prima, ZIP je dosad lansirao startupe poput Madbarza, SportTourisma i Cromedicora, osnovali su više od 20 tvrtki i prikupili 400.000 eura investicija. Upravo su otvorili prijave za osmu generaciju startupa u ZIP-u. O hrvatskim startupima, venture ulaganjima te ponekad bolnom, ali optimističnom rastu hrvatskog inovacijskog poduzetništva razgovarali smo sa suosnivačem ZIP-a Mihovilom Barančićem.
Zašto ste od svih načina ulaganja odlučili biti baš anđeo?
To mi je došlo nekako prirodno. Imao sam nešto viška vremena i kapitala za rizične projekte, a mislim da im kapitalom, vezama i iskustvom mogu pomoći da se lakše i brže pokrenu i stanu na noge.
Nakon sedam generacija ZIP-a, kako vam se čini stanje inovativnosti u Hrvatskoj?
Inovativnost i količina inovativnih projekata stalno rastu, ali je još na niskoj razini, to je bio glavni razlog zbog kojeg smo Damir Sabol, Saša Cvetojević, Ivo Špigel i ja pokrenuli Zagrebački inkubator poduzetništva. Zasad smo zadovoljni razinom i brojem prijava u program, rezultati su također dobri. U tri godine održali smo program sa 49 startupa koji su osnovali više od 20 tvrtki u RH i inozemstvu i osigurali više od 400.000 eura investicija u svoje projekte.
Jeste li uočili nešto što biste nazvali specifičnošću hrvatske startup scene?
Specifičnosti su da imamo izvrsne razvojne inženjere, a tanki smo s razvojem poslovnog modela, financijama, administracijom i upravljanjem projektom. Također, u usporedbi s Europom, a posebno SAD-om, dosta smo spori u razvoju projekata i osvajanju tržišta.
Kako bi ljudi koji se prijavljuju trebali formirati ideje, na koja pitanja moraju imati odgovor?
Prijava je savršena kad osnivači u jednoj rečenici mogu reći što rade, za koga, na kojem tržištu, kako će se proizvod koristiti ili kupovati te kako će oni i budući investitori zaraditi novac. Izgleda jednostavno, ali timovi, kad ulaze u ZIP program, najčešće ne mogu odgovoriti ovako sažeto i precizno na sva navedena pitanja. To je jedna od stvari na kojoj s njima u ZIP-u dosta radimo. Prednost je i ako su već razvili koncept ili, još bolje, prvi prototip te ako dobro poznaju tržište na kojem su odlučili poslovati.
Kakvi projekti imaju prednost?
Pokušavamo izabrati projekte koji ciljaju globalno jer je hrvatsko tržište premalo i najčešće je vrlo teško postići pozitivno poslovanje samo na njemu. Isto tako projekt treba nastojati biti skalabilan, što znači da s malim povećanjem troškova može eksponencijalno rasti i osvajati nova tržišta, a s time onda i multiplicirati prihod i dobit. Osim toga, projekti koji ciljaju globalno mogu doći do investicija rizičnog kapitala, dok će lokalni dosta teško to ostvariti. Kad nas iz inozemnih VC fondova i akceleratora pitaju za preporuke u koje bi hrvatske projekte uložili, uvijek traže skalabilne projekte za svjetsko tržište.
Zašto u Hrvatskoj nema ozbiljnijih venture ulaganja u startupe?
Venture ulaganja ima dosta. Prema analizi ZIP-a ona stalno rastu i u 2014. su bila veća od 20 miljuna eura. Ono što nedostaje je VC fond sa sjedištem u Hrvatskoj. Prema najavama, uskoro će se objaviti natječaj za jedan takav fond, a uskoro kreće i regionalni VC fond za Zapadni Balkan kojim će upravljati slovenski RSG Capital.
Lani ste imali uspješnu kampanju za ZIP-om na platformi Seedrs. Mislite li da će crowdfunding bitno mijenjati logiku financiranja startupa?
Crowdfunding je već vrlo velika industrija, lani je u svijetu prikupljeno 16 milijardi dolara, ove godine očekuje se više od 30 milijardi. Startupi značajan izvor financiranja nalaze u crowdinvestingu ili equity crowdfundingu, gdje se ulaganjem preko platformi kupuju udjeli. Kod nas to još uvijek dolazi sporo, ali se kreće jer se za financiranje projekata mogu koristiti platforme iz EU zemalja poput Seedrs.com, Companisto.com i Fundedbyme.com koje su najpoznatije. Nedavno je i Hrvoje Prpić za svoj Trillenium uspješno završio kampanju na Seedrs platformi i pokazao da se na taj način za projekt može prikupiti više od dva milijuna kuna.
Kako crowdfunding mijenja odnose snaga i utjecaj venture ulagača na startup sceni?
VC fondovi su jedno vrijeme vidjeli equity crowdfunding kao prijetnju svom biznisu što ona možda i jest. U zadnje vrijeme sve više uviđaju prednosti projekata pokrenutih na ovaj način jer oni osim investitora u zajednici koja je investirala dobivaju i vjerne korisnike i kupce.
S iskustvom koje sada imate, vjerujete li u onu teoriju da se svi rađaju kao poduzetnici?
Mislim da velika većina ljudi mogu postati poduzetnici jer se poduzetničke vještine uče. Strašću, voljom i upornošću može se uspjeti.
To učite i ljude u ZIP-u?
Pokušavamo što više ljudi motivirati da pokušaju, i to dok su mladi jer će u svakom pokušaju dobiti nova znanja i vještine koje će poslije moći unovčiti ili kroz projekt ako on uspije, ili na tržištu rada. Dok su mladi, imaju niže troškove i lakše se odlučiti za poduzetničku avanturu nego kad su tu već obitelj, obveze i krediti, iako je postotak uspjeha starijih poduzetnika puno veći jer imaju više znanja i iskustva i realni su u procjeni mogućnosti uspjeha.