Samo četvrtina radnika na svijetu ima stalan posao, a u Hrvatskoj dvije trećine
Najgora je Kina gdje čak 91,47 posto ljudi radi bez stalnog ugovora
Prema najnovijim procjenama Međunarodne organizacije za rad (ILO) samo 26,4 posto radnika u svijetu su stalno zaposleni dok u Hrvatskoj stalni ugovor ima oko dvije trećine zaposlenih. U Hrvatskoj je, prema raspoloživim podacima ILO-a iz 2012. godine, udio zaposlenih bez stalnog ugovora bio 33,5 posto radnika.
Najveći je udio radnika bez stalnog ugovora prema podacima iz 2010. bilježila Kina, čak 91,47 posto, utvrdila UN-ova agencija ILO u prvom godišnjem izvješću koje obuhvaća ukupno 180 zemalja svijeta, odnosno 84 posto svjetske radne snage.
Trend učestalog zapošljavanja na određeno vrijeme
Od preostale tri četvrtine radnika bez stalnog ugovora, njih oko 13 posto zaposleno je temeljem ugovora o skraćenom radnom vremenu ili na određeno vrijeme, a čak 60,7 posto radi bez ikakvog ugovora, pokazalo je izvješće ILO-a.
Izdvajaju i trend učestalog zapošljavanja na određeno vrijeme, posebno među ženama. Izračunato je da od 24 posto ljudi koji rade manje od 30 sati tjedno, žene premašuju muškarce za dvostruko. U isto vrijeme produbio se i jaz u plaćama između ljudi koji rade puno radno vrijeme i onih koji rade samo djelomično.
Fleksibilnost pri zapošljavanju donosi rizike
Iz ILO-a poručuju da fleksibilnost pri zaposlenju donosi neke prednosti, ali da sa sobom nosi i rizike da će radnici biti iskorištavani. “Nove brojke signaliziraju sve širu lepezu oblika zapošljavanja u svijetu rada. U pojedinim slučajevima nestandardni oblici zapošljavanja mogu pomoći ljudima da uđu na tržište rada ali novi trendovi odražavaju i raširenu nesigurnost među mnogim radnicima u današnjem svijetu”, ističe glavni tajnik ILO-a Guy Ryder.
“Svjedočimo pomaku s tradicionalnog oblika zapošljavanja na sve izraženije nestandardne oblike zapošljavanja, što je u mnogim slučajevima povezano s produbljivanjem nejednakosti i sa sve većim siromaštvom u mnogim zemljama”, dodaje Ryder.
U izvješću se ističe kako je izlaz iz produbljivanja nejednakosti u poticanju ulaganja, kako bi se pojačalo zapošljavanje i produktivnost, ali i paralelnog jamčenja primjereno sigurnih primanja za sve kategorije radnika.
U Europi sve slabija zaštita radnika
Autori izvješća ukazuju i na potrebu regulative radnog odnosa kako bi se zaštitili radnici, posebno oni u nestandardnim oblicima zapošljavanja. U većini zemalja i regija prisutan je trend postupnog pooštravanja zakona o zaštiti zapošljavanja, u čemu je Europa iznimka budući da je od 2008. i početka financijske krize zaštita rada općenito oslabila, utvrdili su u ILO-u.
“Ključno je uskladiti regulativu sa sve raznovrsnijim oblicima zapošljavanja. “Dobro skrojeni propisi mogu poduprijeti gospodarski rast i socijalnu koheziju”, poručuje Raymond Torres, direktor ILO-va odjela za istraživanje i glavni autor izvješća.
Cjelokupno izvješće možete pročitati ovdje.