Što će nam, dakle, donijeti euro? ‘Ne baš puno’, analizira za Telegram urednik slovenskih Financi
Telegramova Silvana Menđušić razgovarala je s cijenjenim Peterom Franklom
Kada se u raspravi u uvođenju eura uspoređuju Hrvatska i Slovenija, koja je ove godine obilježila deset godina zajedničke valute, rade se dvije velike pogreške. Najveća je ona u samom pokušaju usporedbe financijski i politički optimistične 2007. godine kada je Slovenija uvodila euro i 2017. kada Hrvatska predstavlja svoju strategiju nakon što je svijet dobro protresla financijska kriza, kaže Peter Frankl, glavni urednik uglednog slovenskog poslovnog dnevnika Finance. Za Telegram, u kratkih sedam točaka, analizira što bi Hrvatska mogla dobiti uvođenjem eura.
1. Usporedba Slovenije i Hrvatske nije moguća
Iako je u nekim elementima situacija prilično slična, ovo su druga vremena, kaže Frankl ističući kako je 2007. bila godina prije velike krize. Sada je kriza završila i usporedbe nemaju smisla budući da su se u tom razdoblju i eurozona, i Slovenija, i Hrvatska promijenile.
2. Efekt zaokruživanja nije toliko bitan
Manja greška u povlačenju paralele je ona da se efekt zaokruživanja tretira kao babaroga, pa televizijski urednici šalju reportere da anketiraju konobare u Ljubljani koliko je od uvođenja eura u toj zemlji poskupjela kava. Da, cijene su rasle. Prema statističkim podacima, natprosječno su porasle cijene usluga, pa je “zbog eura” cijena šalice kave u slovenskom kafiću poskupjela za 48 posto, a pivo i frizerske usluge za 42 posto. Uvede li Hrvatska euro vjerojatno će se i ovdje pojaviti efekt zaokruživanja pri kojem će primjerice kava, koja sada košta 7 kuna, možda koštati 1 euro. No, to predstavlja mali dio potrošačke košarice. “U Hrvatskoj će se efekt zaokruživanja osjetiti kod malih transakcija, onih koje se plaćaju sitnim novcem, pa će se zaokružiti šalica kave ili čaša vina, no to neće biti baš dramatično”, uvjeren je Peter Frankl.
Dodaje i kako ne očekuje da će namirnice u maloprodaji previše rasti. “Cijene u maloprodaji ovise o konkurenciji, a ne valuti. Budući da je u hrvatskoj maloprodaji konkurencija velika, pretpostavljam da se ništa bitnije neće dogoditi. Istodobno, ništa ozbiljnije se neće dogoditi niti s plaćama,” prognozira Frankl. Slovenska statistika pak pokazuje da su životni troškovi u tom desetogodišnjem razdoblju povećani za 20,2 posto, trećinu od prosječnog porasta inflacije u eurozoni, ali su znatnije rasle i prosječne plaće, za gotovo 30 posto.
3. Deset godina eura u Sloveniji: ni pozitivno ni negativno
Frankl kaže kako Slovenija nije vidjela previše pozitivnih elemenata, jer je već bila u takozvanoj čekaonici za euro ili u ERM II (Europskom tečajnom mehanizmom). Ističe, i da je ta zemlja, još dok je koristila tolar, bila privredno otvorena. U desetogodišnjoj inventuri ne mogu se vidjeti niti pozitivni ni negativni efekti uvođenja eura, kaže Frankl. Ipak, u trenutku uvođenja eura vidio se utjecaj na bonitet Slovenije, kreditni rejting Slovenije podignut je na razinu koji je omogućavao vrlo niske kamate, ali i pretjerano zaduživanje.
Frankl se prisjeća kako je Slovenija u vrijeme kada je uvodila euro, bila optimistična država, a nakon uvođenja eura postala je još atraktivnija za plasman stranih kredita, pa su i strane i slovenske banke plasirale puno novca, dok su mjere opreza bile prilično olabavljene. Dodaje kako se taj novac trošio na sulude projekte poput raznih management buyouta (kupnja tvrtke i to cijelog vlasničkog udjela ili samo postotak koji obavljaju menadžeri aktivni u tvrtki).
“Ukratko: slovenske banke su dobivale puno kredita i taj novac se plasirao lako, a da nije bilo eura to bi se teže dogodilo”, zaključuje.
4. Prije osam godina financijska kriza trese svijet? Što je bilo tada?
No, kada je 2009. nastupila kriza, taj se lako plasirani novac morao vratiti, pa je svjetskom krizom Slovenija bila pogođena jače nego Hrvatska, kaže Frankl. Gospodarska kriza brutalno je prekinula tada uspješnu gospodarsku putanju Slovenije. Naime, tada je rejting te zemlje smanjen četiri puta i stabilizirao se tek krajem 2013. nakon financijske injekcije države posrnulim bankama.
5. Što bi se moglo dogoditi s hrvatskim rejtingom?
Frank procjenjuje da će se uvođenjem eura, rejting Hrvatske možda poboljšati, ali upozorava da će to značiti malu opasnost. “Do situacije u kakvoj je bila Slovenija u vrijeme krize vjerojatno neće doći, jer su mjere opreza sada strože i čvršće. No, Hrvatska nije toliko gospodarski otvorena država kakva je bila Slovenija u vrijeme uvođenja eura.”
6. Što će to značiti za hrvatski turizam?
“U godinama i sezonama kada Hrvatska nije konkurentna, može to ispravljati tečajnom politikom (kada HNB po potrebi slabi ili ojačava kunu), iako se često zaboravlja da svaku tu intervenciju netko na kraju plati.” To, kako Frankl naziva malo varanje, nestat će uvođenjem eura. “Kada te poluge nestane uspjeh hrvatskog turizma ovisit će samo o tome koliko je Hrvatska konkurentna zemlja u odnosu na Grčku, Španjolsku ili Italiju.”
7. Najvažnije je pitanje: zašto Hrvatska želi imati euro?
Iako se, kaže Frankl, očekuje se od svih članica Europske unije da uvede euro, pravo je pitanje što time Hrvatska dobiva. “Vjerojatno će time dobiti osjećaj da je dio europske zajednice i primijetit će se neki pozitivni učinci, poput lakšeg fakturiranja, izostanka troškova konverzije kuna i eura i slično. To ipak ne može biti glavni razlog: graditi strategiju na sentimentu da je Hrvatska europska država ne može biti dovoljno.”
8. Kome se Hrvatska želi okrenuti?
“Pitanje je i kome se Hrvatska želi okrenuti. Gleda li Hrvatska više prema Višegradu ili prema Njemačkoj i Austriji? Kada se racionalno razmišlja onda je pametno da Hrvatska uvode euro budući da joj glavna izvozna tržišta koriste euro. Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske i dalje su članice Europske unije, a Hrvatska najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom.
Ali ako hrvatska politika očekuje da će uvođenje eura donijeti neke veće utjecaje na gospodarstvo to se, vjerujem, neće dogoditi”, zaključuje Frankl.