Stranka Pametno predstavila je projekciju proračuna. Ekonomist Šonje piše zašto bi svaka stranka morala moći napisati takav papir

Velimir Šonje taj je potez analizirao na svom Facebooku

Šonje ka
FOTO: Vjekoslav Skledar

Stranka Pametno predstavila je danas trogodišnju projekciju državnog proračuna, što je odmah pohvalio ekonomist Velimir Šonje, koji smatra da bi svaki pretendent na vlast morao biti u stanju napisati takav dokument.

“Ajde da sam i to dočekao, da jedna stranka ono što govori pretoči u kakve-takve brojke i pokaže što sva ta obećanja znače za prihode, rashode, deficit. Možete reći da to nešto što znači samo ekonomistima koji znaju čitati proračun. I bit ćete u pravu. Ali, to je samo jedna strana medalje.

Standard koji će stručnjaci razvaljivati

S druge strane, svaki pretendent na vlast mora biti u stanju prije izbora pokazati ovako nešto, jer to je ono što će morati raditi ako dođe na vlast. A zašto dati vlast u ruke nekome tko zna samo obećavati, dok sve drugo ili ne zna, ili krije od birača kao zmija noge?

Nadam se da će ovo za 10 godina biti standard. I da će u našoj javnosti biti barem 30 ekonomista koji će onda ovakve dokumente “razvaljivati”. Pa će te razvaljotine preko medija doći i do onih birača koji ne znaju čitati proračun. Razvoj demokracije.”, napisao je na Facebooku ekonomist Šonje.

Rast BDP-a od 3 posto

Iz prijedloga proračuna vidljivo je da u ovoj stranci projiciraju rast BDP-a po prosječnoj stopi od 3 posto, te da bi uz fiskalne prilagodbe proračun bio u višku 2019. godine. U 2017. godini proračunski prihodi iznosili bi 118 milijardi kuna s rastom na 123 milijarde kuna u 2018. godini, odnosno na 125 milijardi kuna u 2019. godini.

Reformom porezne uprave u prvim godinama porezni prihod bi se smanjio, a manjak bi se nadoknadio novcem iz europskih fondova, prenijela je Hina izjavu Maje Vehovac, potpredsjednice stranke.

Rezali bi plaće u javnom sektoru

Rasli bi rashodi, ali uglavnom oni koji su vezani uz sufinanciranje projekata EU fondova. Gdje bi onda rezali? Iz Pametnog predlažu uštede na plaćama zaposlenih u javnom sektoru i to milijardu kuna, troškovi bi pali s 25 na 24 milijarde kuna. Po milijardu bi uštedjeli i na materijalnim troškovima i subvencijama.

Na novinarsko pitanje bi li smanjivali potpore za socijalu i invalide, Vehovec je odgovorila kako nemaju uvida u iznose koji su u proračunu za to namijenjeni. No zato je potvrdila kako bi rezali subvencije i naknade članovima HAZU-a.