Šonje, Dolenec i Jelić za Telegram: ‘Nije još sigurno da ćemo pasti u recesiju. Ovaj put bismo mogli dobro proći u krizi’

Prošli put smo prošli loše. Može li sada biti drugačije?

Hrvatska je u prošloj globalnoj krizi, onoj iz 2007. godine prošla prilično loše. Možda i najlošije među europskim zemljama, s obzirom na to da smo u recesiji bili oko pet, šest godina, što je u konačnici rezultiralo valom iseljavanja. Neke zemlje, poput Poljske, usprkos globalnom potresu uspjele su zadržati ekonomski rast. Sada postoji nada da bi i Hrvatska u predstojećoj krizi, ako ne bude preduga i preduboka, mogla znatno bolje proći.

Naime, Hrvatska u narednim godinama ima na raspolaganju prilično veliki novac iz EU fondova koji, ako ćemo ga iskoristiti, može dijelom ili u potpunosti kompenzirati udar od recesije koju mnogi u posljednje vrijeme očekuju. Na primjer, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kada su u pitanju bespovratna sredstva, težak je blizu 50 milijardi kuna, a tu je još i novac iz financijske perspektive 2014. do 2020. koji treba biti utrošen do 2023. godine.

Šonje: Još smo daleko od izvjesnosti recesije

Makroekonomist Velimir Šonje kaže da recesijski signali zasad dolaze samo iz industrijskog sektora, uslužni je još uvijek u dobrom stanju.

“Još uvijek nije potpuno jasno je li problem s industrijom privremen, izazvan skokom cijena energenata i disrupcijama u lancima nabave koje su snažno djelovale u ožujku i travnju, ili je riječ o naznakama dubljeg poremećaja. U svakom slučaju, tržište rada je i dalje napeto, stope nezaposlenosti niske, potrošači uglavnom dobro raspoloženi i daleko smo od nekakve izvjesnosti recesije iako tvrdokornost inflacije zabrinjava”, smatra Šonje.

Uz novac iz EU Šonje ističe i ulazak u europodručje kao svojevrsne amortizere kada nastupi sljedeće usporavanje ili recesija, što će se dogoditi prije ili kasnije. “Ne vjerujem da ćemo proći kao Poljska 2009. koja veliku recesiju nije ni osjetila, jer kao mala i otvorena ekonomija više ovisimo o svom okruženju, ali definitivno imamo šanse proći kroz nemirna vremena brže i uz manji pad nego ikada u povijesti. To je posve suprotno od ranijih recesijskih epizoda kada smo padali više i iz gliba se izvlačili dulje od drugih država članica”, kaže Šonje.

Dolenec: ‘Ne postoje jasni recesijski signali, ali…’

Hrvoje Dolenec, direktor Makroekonomskih i tržišnih analiza Zagrebačke banke, na pitanje očekuje li recesiju kaže da još uvijek ne postoje jasni recesijski signali, ali da se globalno, europsko i naše gospodarstvo suočavaju s nizom rizika koji već djeluju nepovoljno na stopu rasta, a koji mogu, pojačaju li se – ili potraju duže – dovesti i do recesije.

“Posve su jasni rizici od geopolitičkih događanja (ratovi i prateće sankcije) koji su prepreka punom oporavku od pandemijske recesije iz 2020., jer djeluju negativno na funkcioniranje globalnih nabavnih i proizvodnih lanaca, na cijene sirovina i energenata, na investicijsku klimu i preispitivanje strategija u smislu dobavnih lanaca, energetskog miksa”, kaže Dolenec.

Dodaje i da inflacija, potaknuta šokom ponude, kao prvo negativno djeluje na realni dohodak i sentiment potrošača, i time i na gospodarski rast, a istovremeno potiče središnje banke na uklanjanje monetarnog poticaja, na dizanje kamatnih stopa i dostupnost likvidnosti, što je po prirodi već destimulativno za ekonomsku aktivnost.

Novac iz EU fondova mogao bi pomoći

“Zasad prevladava stav da će se rast globalno usporiti, prvenstveno u Europi (Eurozoni i CEE), što bi onda značilo i sporiji rast – zbog vanjske potražnje ili preciznije potražnje za hrvatskim robama i uslugama u turizmu – za Hrvatsku. Za središnje banke je riječ o vrlo izazovnom razdoblju jer se nalaze u dvojbi između reakcije na inflaciju u smislu uklanjanja monetarnih poticaja i gospodarskog usporavanja i pada realnog dohotka koji bi u ‘normalnim uvjetima’ rezultirali dodavanjem monetarnog poticaja”, kaže Dolenec.

Kaže da za ovu i sljedeću godinu nisu ključna sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, već iskorištavanje sredstava iz financijske perspektive 2014-2020 jer ta sredstva trebaju biti iskorištena do kraja sljedeće godine. “Njihovo puno iskorištavanje, uz prvi dio sredstava iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, bi moglo omogućiti da Hrvatska čak i u slučaju umjerene – i kratkotrajne – recesije u eurozoni uspije održati pozitivni gospodarski rast”, zaključuje Dolenec.

Jelić: Hrvatska je sada spremnija za krize nego prije 15 godina

Mate Jelić, analitičar u Erste banci, smatra da je Hrvatska sada spremnija za eventualne šokove nego što je to bilo prije globalne financijske krize. Ipak, trenutno se, kaže, kao i druge zemlje EU suočava s visokom razinom neizvjesnosti.

“Usporavanje tempa rasta bilo je očekivano nakon povratka, te prebacivanja pretpandemijske razine outputa. Isto tako, stope inflacije bilježile su rast i prije izbijanja sukoba u Europi. Ruska invazija na Ukrajinu te s time povezane ekonomske implikacije dodatno naglašavaju ova dva trenda – usporavanje rasta i ubrzavanje inflacije. Dojam, ali i opći konsenzus je kako je recesija za sada izbjegnuta.

Naime, solidna dinamika na tržištu rada, značajni fiskalni kapaciteti europskih institucija, niža razina zaduženosti privatnog sektora u odnosu na stanje prije izbijanja globalne financijske krize sugeriraju kako je zemlja ipak strukturno spremnija na možebitne šokove. Rizici ipak ostaju usmjereni prema dolje, pri čemu bi glavni negativni okidač predstavljala daljnja eskalacija sukoba te prelijevanje rata van granica Ukrajine”, kaže Jelić.

Poljska je primjer koliko su važne strukturne reforme

Što se tiče novca iz EU fondova, kao nekakve zaštite od recesijskih šokova, Jelić kaže da su iznosi koji su Hrvatskoj na raspolaganju svakako razlog za optimizam. “Ipak, sama ta činjenica teško može biti dovoljna u potpunosti spriječiti prelijevanje negativnih šokova u slučaju sveobuhvatne globalne recesije”, kaže Jelić.

Osvrnuo se i na slučaj Poljske, koja je prije 15 godina pokazala veliku otpornost na globalnu krizu.

“Poljski slučaj pokazuje koliko je važno u kontinuitetu provoditi strukturne reforme te podizati konkurentnost domaće ekonomije. Naime, značajan priljev direktnih stranih investicija u godinama prije krize omogućio je ubrzanje produktivnosti, dok su strukturni faktori poljske ekonomije poput niske ovisnosti o potrošačkom kreditiranju te minimalne izloženosti rizičnim financijskim instrumentima čimbenici koji su doprinijeli generalno snažnijoj ekonomskoj izvedbi no što je bio slučaj u većini EU zemalja u tom periodu”, zaključuje Jelić.