Sve dosta živciraju spam mailovi, a Economist se malo dublje pozabavio tom temom; tko ih i zašto šalje
Prema procjeni SecureLista, 60 posto svih e-mailova je spam
Prema anegdoti iz povijesti interneta, prvi spam e-mail poslan je daleke 1978. godine. Pošiljatelj prvog spama, stanoviti Gary Turk poslao je na ARPANET-u, mrežu koja je prethodila internetu, ponudu za novu liniju kompjutera na 400 adresa. Turk dobio je strogu opomenu i upozorenje da to više nikad ne ponovi.
U sadašnjosti, silno mnoštvo loše sročenih e-mailova s obećanjima o peglanju bora, povećanju penisa, skidanju viška kila i dobivanju nekog milijunskog nasljedstva neizbježna je sudbina svake osobe koja ima e-mail adresu. Ostatak spamerskih e-mailova pokušat će preuzeti vaša korisnička imena i lozinke, ili će sadržavati čudnovate linkove koji vode na maliciozne softvere za preuzimanje kontrole nad računalom.
Digitalni rođak reklamnog smeća
Prema procjenama firme za cyber sigurnost SecureList, oko 60 posto od ukupne količine e-mailova je spam, piše The Economist. Ali zašto? Koji je smisao svog tog spama?
Jednom riječju, novac. Spam je digitalni rođak običnog papirnatog reklamnog smeća kojeg dobivamo u poštanske sandučiće. Kompanije ga šalju u nadi da će im to povećati biznis. S nižim troškovima komunikacije, internet je postao generator tog biznis modela.
U stvarnom svijetu, pošta s reklamama može donijeti profit ako samo jedan od tisuću primatelja odluči da mu trebaju novi prozori s dvostrukim staklima ili masna pizza iz lokalnog cateringa. Ipak, slanje e-maila je daleko jeftinije nego slanje komada papira.
Prihodi veći od investiranog novca
Korisnički internetski paketi stoje svega dvjestotnjak kuna, a propuštaju na stotine terabajta podataka. Trošak slanja jednog takvog e-maila je mizerno malen, uvećan nešto malo za struju, potrebnu za rad kompjutera. Prema tome, ako je samo jedan od milijuna primatelja spama navučen na kupovinu čudnih tableta, prihodi spamera su daleko veći od uloženog novca.
Relativna anonimnost na internetu spamerima omogućava prikrivanje identiteta te samim time otvara prostor za mnogo širu upotrebu korištenja e-mailova za kojekakvi kriminal.
Phishing e-mailovi, u kojma se korisnike navodi na ostavljanje osjetljivih podataka, primjerice, bankovnih računa na uvjerljivim ali lažnim internetskim stranicama može biti poprilično profitabilno, jer podaci koji na taj način prikupe omogućavaju im pražnjenje računa ili shopping s ukradenim kartičnim podacima.
Tu i tamo, dogodi se uhićenje
Nadalje, preko malicioznih privitaka u e-mailovima hakeri mogu preuzeti kompjuter žrtve, pretvoriti ga u botnet, a mnogo tako kompromitiranih uređaja može se iskoristiti za rušenje internetskih stranica.
Tu su i maliciozni softveri koji enkriptiraju podatke na na kompjuteru žrtve, blokiraju ga, a na displeju prikažu poruku sa zahtjevom za otkupninom za vraćanje datoteka. Sve su to omogućile goleme liste e-mail adresa koje se mogu kupiti, prodavati i razmjenjivati. One se pak prikupljaju hakerskim napadima, curenjima podataka, pogađanjima, i prikupljanjem adresa korisnika sumnjivim stranicama koje se zatim prodaju spamerima.
Tu i tamo, dogodi se i uhićenje. Primjerice, spamer iz Nigerije, za kojeg se vjeruje da je počinio tisuće online prevara i pritom zaradio 60 milijuna dolara, uhićen je u kolovozu 2016. No to i dalje ne događa dovoljno često da bi se spamerska praksa kvalitetno suzbila.
Mrtva trka s tech gigantima
Umjesto toga, velike kompanije poput Microsofta i Googlea su u borbi sa spamerima pomalo zapele u svojevrsnu utrku u naoružanju. Filteri za spama počeli su se pojavljivati devedesetih godina, s ulaskom interneta u mainstream.
Spameri su brže bolje prilagodili svoje taktike, (zato su spamovi prepuni namjernih tipfelera, pa ste možda dobili e-mail u kojem piše v1agr*). Za sada, tehnološke firme drže prednost: filteri umjetne inteligencije mogu se naučiti prepoznavati karakteristike spam poruka i preusmjeravati ih u adekvatne pretince. Treniranje tih filtera podrazumijeva postojanje dovoljnog broja primjera za vježbanje. A kad je spam u pitanju, barem to ne predstavlja problem.