Tu je sve što trebate znati o servisu Uber koji uskoro dolazi u Zagreb
Uber je servis za prijevoz čija se vrijednost procjenjuje na 41 milijardu $
Prije nekoliko sati smo najavili da popularni prijevoz servis Uber dolazi u Zagreb, a sada vam donosimo sve što trebate znati o Uberu.
Kalifornijski startup Uber osnovali su Garrett Camp i Travis Kalanick, koji je ideju za aplikaciju dobio tijekom boravka u Parizu gdje je imao poteškoća s pronalaženjem slobodnog taksija.
Startup su pokrenuli 2009. pod imenom UberCab, a 2010. izdali su aplikaciju Uber za iOS i Andriod. Aplikacijom se spajaju ljudi koji imaju vozilo sa onima kojima treba prijevoz, a vožnja je jeftinija od standardnog taksija i plaća se putem interneta.
Financijski uspon
Nakon osnivanja krenuli su s prikupljanjem kapitala, a do 2011. prikupili su 49 milijuna dolara. Veliki poticaj su dobili 2013. kada je Google u Uber uložio 258 milijuna dolara. U međuvremenu ulagači su poludili za Uberom koji je do kolovoza 2014. prikupio 1,5 milijardi, a u prosincu novih 1,2 milijardi dolara. Vrijednost kompanije se danas procjenjuje na 41 milijardu dolara, a očekivani prihodi za 2015. su 10 milijardi dolara.
Širenje Ubera
S ponudom usluge su krenuli iz San Francisca u srpnju 2010., a s međunarodnim širenjem u Parizu u prosincu 2011. U Kanadu su ušli u ožujku 2012. godine, a na tržište Velike Britanije u lipnju 2012. godine. Kompanija se nastavila širiti tako da je Uber trenutno zastupljen u 55 zemalja i više od 200 gradova. Uber je svojom popularnošću pokrenuo trend uberifikacije, odnosno osnivanja brojnih sličnih kompanija.
Kako funkcionira Uber?
https://www.youtube.com/watch?v=makYbqd7mGA
Ideja i osnovna svrha aplikacije Uber je jednostavna. Program koji je moguće instalirati na svakom pametnom telefonu dozvoljava korisniku da naruči prijevoz koji ne mora nužno biti standardna vožnja taksijem. Nakon što aplikacija zaprimi zahtjev i locira vaš položaj, poziv se proslijeđuje najbližem Uber registriranom vozaču, čije kretanje prema vama možete pratiti na ekranu telefona. Kad stignete na željeno odredište, s vašeg bankovnog računa skida se iznos novca koji trebate platiti, od čega Uber uzima svoj dio, a ostatak se prosljeđuje vozaču.
Tko vozi za Uber?
Vozači koji rade za Uber nemaju taksi licencu niti taksimetar, a prijaviti za posao se može gotovo svatko sa odgovarajućim vozilom i vozačkom dozvolom. Uber za svoju uslugu najčešće uzima 20 posto naplaćene vožnje, a ostatak ide vozačima.
Kakve su cijene?
Cijene formiraju na zanimljiv način. Ako je vožnja brža od 18 kilometara na sat tada naplaćuju prijeđene kilometre, a ako je ispod 18 tada se naplaćuje vrijeme provedeno u taksiju. Cijene variraju, ali na Zapadnim tržištima su obično niže od konkurencije. Još jedna zanimljivost je da cijene mogu varirati ovisno o periodu godine, odnosno potražnji. Uber nudi mogućnost dijeljenja vožnje.
Postoji više vrsta Ubera
Ovisno o gradu u kojem se nalazite Uber nudi pet vrsta automobila. Najjeftiniji je UberX, zatim Black Car, a najskuplja opcija su SUV i LUX. Pored toga Uber u nekim zemljama surađuje i s lokalnim taksi prijevoznicima, a opcija se zove Uber Taxi.
Uber nije odgovoran za vaše stvari
Uber nije odgovoran za vaše stvari i neće vam platiti odštetu ako izgubite prtljagu, ali će vam pomoći da ju pronađete. Kompanija ima proizvod koji putnicima pomaže da pronađu izgubljene mobitele, ključeve, novčanike i druge stvari. Proizvod se zove Uber Lost i omogućava pregled liste zadnjih vožnji, kako bi ušli u trag izgubljenim stvarima.
Brojne kontroverze
Nagli rast Ubera izazvao je otpor država prema ovom modelu prijevoza jer se često ne uklapa u stroge zakone koji reguliraju ovu uslugu. Kao posljedica toga poslovanje Ubera je u mnogim gradovima zabranjeno.
Bruxelles je zabranio korištenje Ubera, a gradska uprava je zaplijenila 13 vozila koje su koristili vozači kompanije. Međutim, usluga se i dalje ilegalno koristi, a vozači riskiraju kaznu od 10 tisuća eura. Prema posljednjim najavama gradske vlasti Bruxellesa ipak planiraju legalizirati Ubera početkom 2016. Toronto u Kanadi također je podigao optužnicu u kojoj su naveli 25 prekršaja uključujući i nelicencirano pružanje usluga taksi-prijevoza.
Vlasti u Berlinu protiv Ubera su donijele presude u kojima se navodi da je njegova služba za luksuzni prijevoz limuzinama prekršila lokalna pravila, zbog čega im je zabranjen rad u Berlinu, Münchenu, Frankfurtu, Hamburgu i Düsseldorfu. Nakon sedam mjeseci zabranjen im je rad i na nacionalnoj razini zbog kršenja zakona o transportu jer vozači Ubera nemaju iste dozvole kao obični taksisti. Doduše rad im nije potpuno zabranjen jer vozači koji imaju odgovarajuće dozvole i dalje mogu raditi.
Nakon što je sud prihvatio tužbu madridskih taksista Uberu je zabranjen rad i u Španjolskoj. U New Delhiju su dobili zabranu djelovanja nakon što je vozač Ubera silovao ženu, a vlasti su zatražile i strože kriterije zapošljavanja poput onih u SAD-u. Zabranjen im je i rad u Tajlandu, a pod razmatranjem je i njihovo djelovanje u Francuskoj.
Uber je na zabrane u Njemačkoj i Španjolskoj odgovorio protutužbom pred Europskom komisijom.