Švicarska nacionalna banka uspjela je uštedjeti 750 milijardi franaka i sad se cijela zemlja svađa što učiniti s tim novcem
Cilj je bio obraniti sadašnji tečaj franka kako ne bi opet opasno ojačao
Čak su i šparni Švicarci ovih ljetnih dana ostali zatečeni iznimno uspješnim poslovanjem svoje centralne banke: Swiss National Bank uspjela je uštedjeti 750 milijardi franaka u dionicama, obveznicama i gotovini. Taj novac Švicarska nacionalna banka, SNB, prikupila je s ciljem da njime brani sadašnji tečaj franka, odnosno da spriječi njegovo daljnje jačanje. Procjenjuje se, naime, da bi još jedno jačanje franka, kao ono prije dvije godine, bilo pogubno za švicarsko gospodarstvo. Zbog prejake valute švicarski izvozni proizvodi postali bi nekonkurentni na svjetskom tržištu.
Nije to međutim sve čime je Švicarska nacionalna banka razveselila. Objavljeno je također da je SNB, kojoj je glavna zadaća osiguranje stabilnosti cijena, u prvoj polovici 2017. ostvarila neto dobit od 1,2 milijarde švicarskih franaka, odnosno 1,2 milijarde dolara. Na prodaji zlata zaradila je 300 milijuna franaka, a od negativnih kamatnih stopa koje se naplaćuju na bankama 970 milijuna franaka. Inače, prošle godine dobit SNB-a iznosila je 24,5 milijardi franaka, odnosno oko 3.000 dolara po stanovniku.
Dosad su mogli taj novac ulagati samo u inozemstvu
SNB je također ostvarila dobit od 100 milijuna franaka sa svojih deviznih pozicija premda su gubici, zbog tečajnih razlika, iznosili nevjerojatnih 11,8 milijardi franaka te su gotovo izbrisali svu zaradu koju su ostvarili na obveznicama i dionicama. Švicarska nacionalna banka nije jedina koja stvara dobit. Federalna banka je prošle godine zaradila skoro 100 milijardi dolara iz portfelja obveznica. Euro je ove godine ojačao za 6,5 posto, a dolar je oslabio za 5,5 posto u odnosu na franak. Rast vrijednosti eura u srpnju ove godine omogućio je SNB-u, koji ima imovinu vrijednu otprilike 300 milijardi eura, da gotovo preko noći ostvari dobit od milijarde eura.
Nakon što su objavljeni ti fascinantni financijski podaci u Švicarskoj je obnovljena rasprava o tomu kako raspolagati s tim golemim količinama novca. Odnosno može li se barem dio tih sredstava ipak iskoristiti tako da bi od njega imali koristi svi građani te bogate države. Do sada je, naime, SNB tako prikupljena financijska sredstva, gotovinu, dionice, obveznice, kako je određeno zakonom, mogla ulagati samo u inozemstvu, ali ne i kod kuće. Tako je, primjerice, krajem lipnja SNB imala dionica Applea u vrijednosti 2,7 milijarde dolara, a dionice vrijedne po nekoliko milijardi dolara posjedovala jeu najprofitabilnijim američkim tvrtkama poput Microsofta, Amazona, Exxon Mobila, Johnson & Johnson, Facebooka…
Kako preusmjeriti tih 750 milijardi u Švicarsku
Tim novcem, među ostalim, kupovale su se također i vrijedne nekretnine i udjeli u uspješnim kompanijama po svijetu. Zbog toga ne čudi što je je socijalistička zastupnica u parlamentu Susanne Leutenegger Oberholzer predložila izmjenu zakona kojim se ne dopuštaju ulaganja tih sredstava u Švicarsku. Založila se za osnivanje nacionalnog fonda u koji bi se uložio dio od 750 milijardi franaka koji bi se onda mogao investirati u projekte u Švicarskoj. Tako bi se, istakla je, potaknulo dugoročni rast švicarskog gospodarstva.
“Dio deviznih rezervi, ili barem prihodi koji se tako ostvaruju, valja ulagati u javne projekate i na korist budućih generacija, uključujući infrastrukturne investicije ili industrije s strateškim značenjem”, navodi se u prijedlogu zakona Susanne Leutenegger Oberholzer. Taj je prijedlog odmah dobio potporu velikog broja zastupnika u parlamentu, ali i među građanim i ekonomistima koji smatraju da se dio tako zarađenog novca mora ulagati u prosperitet Švicarske i bolji život njenih građana.
SNB inzistira da novac ostane pod kontrolom banke
Procjenjuje se da bi se svake godine u taj fond moglo prikupiti oko 15 milijardi franaka, a da to ni na koji način ne bi ugrozilo stabilnost cijena niti bi umanjilo sposobnost SNB-a da obrani postojeći tečaj franka. No, Vlada i SNB ne žele čuti za takvu ideju: odlučni su u nakani da se taj novac ne smije dirati te da mora ostati pod kontrolom banke. Odmah su priopćili da se s tih 750 milijardi franaka može raspolagati samo na način predviđen zakonom jer se jedino tako može zaštiti tečaj franka, stabilnost cijena i sigurnost imovine.
“Ako bismo dio novca preselili u poseban fond, tada bi došla u opasnost sposobnost provođenja monetarne politike”, obasnila je glasnogovornica SNB-a. Upozorila je također da bi, primjerice, prodaja Appleovih dionica i njihovo pretvaranje u švicarske franke koji bi se onda uložili u gradnju cesta ili mostova, imalo pogubne posljedice po ekonomiju zemlje. To bi izazvalo, istakla je, posve suprotan efekt od onoga što SNB pokušava spriječiti, a to je obrana tečaja franka. Umjesto toga vrlo brzo došlo bi do novog jačanja franka.
Prijedlog je zadnji put odijen u prosincu
Švicarsko savezno vijeće, izvršna vlast u zemlji, već je odbilo u prosincu prošle godine raspravu o sličnom prijedlogu upozoravajući da SNB upravlja svojim sredstvima na odgovoran i zakonom propisan način. Premda predlagatelji novog zakona objašnjavaju da puno zemalja ima takozvane suverene fondove nacionalnog bogatstva, koji su u funkciji poboljšanja uvjeta života svojih građana, posve je izvjesno da Švicarci neće slijediti te primjere. Tako Kina ima fondove koji raspolažu imovinom, dionicama i gotovinom u vrijednosti od 1.550 milijardi dolara. Ujedinjeni Arapski Emirati imaju šest fondova koji se pune prihodima od nafte i koji raspolažu vrijednošću od 1.298 milijardi dolara.
Norveški nacionalni fond rapolaže s 922 milijarde dolara, Saudijska Arabija u dva fonda ima 697 milijardi dolara, Singapur ima 530 milijardi dolara, Kuvajt 524, Hong Kong 456, Katar 320, SAD u više takvih fondova ima 150 milijardi dolara, Kazahstan 127, Južna Koreja 108, Rusija 101 milijardu dolara… Dio tog novca čuva se za crne dane, dio se ulaže u domaće projekte, a dio u inozemne kompanije i fondove. Ti fondovi, koji raspolažu financijskom imovinom, kao što su dionice, obveznice, imovina, devizni depoziti, zlato ili drugi financijski instrumenti, u vlasništvu su države.
‘Taj novac ne smije pasti u ruke neodgovornih političara’
Osim što su krajnje štedljivi i odgovorni ne samo kad je u pitanju vlastiti, nego i državni novac, Švicarci se od ostalog svijeta razlikuju i po tomu što njihovoh franak nije samo obična valuta. On se ponaša kao i svaka druga roba, poput nafte ili zlata. Njegova snaga, osobito u doba globalne nesigurnosti, pokazala se postojanom zahvaljujući stabilnom švicarskom gospodarstvu i niskom dugu. “Franak je vrsta virtualnog robnog resursa čije bogatstvo treba podijeliti sa svim građanima”, napisao je profesor ETH-Zurich Didier Sornette u dokumentu iz 2015. u kojemu se zalagao za stvaranje švicarskog nacionalnog fonda blagostanja.
Logiku onih koji se protive stvaranju nacionalnog fonda bogatstva, najbolje objasnio Daniel Kalt, šef ekonomskog odjela za Švicarsku, u glasovitoj UBS banci. “Tako golema novčana sredstva ni pod koju cijenu ne smiju pasti u ruke političara koji bih ih neodgovorno potrošili ili bi ih eventualno utrošili na korist samo jedne generacije. A mi moramo misliti na slijedeće naraštaje i njima osigurati siguran i pristojan život, tvrdi Kalt.