The Guardian je zavirio u Facebookove priručnike o postupanju s neprimjerenim sadržajem, otkrivaju neke zanimljive stvari
Dobili su uvid u interne dokumente kompanije
Britanski The Guardian sinoć je objavio tzv. “Facebook Files”, veliki serijal reportaža o Facebookovim internim pravilima moderiranja neprimjerenog sadržaja. Reportaža daje potpuno nov uvid u način na koji kompanija odlučuje što korisnici smiju, a što ne smiju objavljivati. U sklopu serijala otkriveni su sadržaji internih priručnika u kojima se zaposlenike kompanije brifira o postupanju kod, na primjer, prijetnji nasiljem, zlostavljanju djece i okrutnosti nad životinjama.
Novinari Guardiana dobili su uvid u više od 100 internih “priručnika, tablica i grafikona” koji služe kao upute moderatorima kada ocjenjuju prijavljeni sadržaj. Dokumenti otkrivaju liniju kojom se kompanija pokušava voditi: osigurati platformu za slobodu govora i istovremeno izbjegavati bilo kakav štetan sadržaj. Platforma pri tome koristi određene automatizirane sustave koji proaktivno eliminiraju neželjeni sadržaj, no dio posla ostaje na timovima moderatora.
Moderatori odlučuju o sivim zonama
Upute kojima bi se ti moderatori trebali voditi pri određivanju prikladnog sadržaja prilično su detaljne. Na primjer, dokumenti o “uvjerljivom nasilju” rade razliku između kolokvijalnih i neozbiljnih prijetnji i stvarnih prijetnji nasiljem. Moderatore tako objavještavaju da ljudi “često koriste neozbiljne i lažne prijetnje kako bi izrazili neslaganje s nečim” i pritom daju primjere razlike između prave i neozbiljne prijetnje. Na primjer, dozvoljeno je ostaviti komentar u kojem netko u šali napiše “ubit ću te” , ali nije dozvoljeno ostaviti komentar “ubit ću te, znam i kojim nožem”.
Posao moderatora je da rade razliku između lažnih i ozbiljnih prijetnji. Uputstva ističu i točno određene korisnike i grupe korisnika kod kojih se, ako su im upućene bilo kakve prijetnje, shvaćaju ozbiljno, poput političara na vodećim položajima, policajaca ili aktivističkih skupina i beskućnika. Upute ostavljaju i određene sive zone. Na primjer, fotografije i video materijali koji dokumentiraju zlostavljanje životinja su dozvoljeni ako služe podizanju svijesti o problemu. U određenim situacijama dozvoljeni su i sadržaji koji imaju veze sa samoozljeđivanjem, jer Facebook “ne želi cenzurirati i kažnjavati” ljude koji pate i koji bi mogli biti suicidalni.
Mora se voditi računa o kontekstu
Prema Guardianu, moderatori su zaduženi za pregledavanje milijuna primjera sumnjivog sadržaja. Kako se navodi, “moderatori su često pretrpani objavama koje moraju pregledati i rade greške, posebno u prilično kompleksnom području dozvoljenog seksualnog sadržaja”.
Monika Bickert Facebookova upraviteljica odjela za međunarodne politike, Guardianu je rekla da raznolikost ljudi koji koriste njihove platforme znači da postoji širok raspon onoga što se može smatrati prihvatljivim ponašanjem i da neki komentari mogu kršiti Facebookova pravila u nekim kontekstima, ali ne i u drugima.
Nekoliko vrlo ozbiljnih incidenata
“Sigurnost Facebooka jedan je od najvažnijih poslova koje radimo. Mark Zuckerberg nedavno je izjavio da ćemo kroz narednu godinu našim timovima, koji sada broje 4.500 ljudi, dodati još 3.000. Osim što ulažemo u ljude, gradimo i bolje alate koji bi nam trebali pomoći da našu zajednicu održimo sigurnom. Prijavljivanje problema postat će jednostavnije, pregledavanje prijavljenog sadržaja brže” rekla je Bickert za Verge.
U posljednje se vrijeme dogodilo nekoliko javno eksponiranih incidenata, poput uklanjanja fotografije iz Vijetnamskog rata i ubojstva koja su putem Facebooka emitirana uživo, koji su Facebook natjerali da zaposle dodatne moderatore koji bi trebali kontrolirati sadržaji. Ti su incidenti pokazali koliko je zapravo propusna sigurnosna mreža za kontrolu sadržaja na Facebooku. Kompanija je nedavno objavila i da ima tek nešto manje od 2 milijarde korisnika.