Vipnet je vlastitom optičko-kabelskom mrežom pokrio preko 400 tisuća kućanstava, i tu ne misle stati
Najspremniji telekom za ispunjenje ciljeva iz Digitalne agende EU
Vipnet je uspio u onome što iz kvartala u kvartal ističu kao jednu od glavnih zadaća tekućeg investicijskog ciklusa – razvili su infrastrukturu za fiksni internet koja sada pokriva 400 tisuća kućanstava u više od 20 gradova u Hrvatskoj.
Drugim riječima, Vipnet je za 400 tisuća kućanstava pripremio teren za spajanje na internet pri brzinama do 120 MB, što je dvostruko više pokrivenih kućanstavanego kod prvog konkurenta. Time su postali telekom operator koji je najspremniji za ispunjenje ciljeva iz Digitalne agende EU, koja propisuje da 100 posto stanovništva u Hrvatskoj do 2020. mora imati minimalnu dostupnost veze do 50 Mbit/s, a 50 posto građana minimalno dostupnu brzinu interneta do 100 Mbit/s.
Investicije u infrastrukturu
Vipnet je tijekom prošle godine u tu svrhu investirao 72,4 milijuna eura, što je pretežno raspoređeno u daljnje širenje 4G+/LTE mreže.
Prilikom objave godišnjeg poslovnog izvješća, kazali su da je u protekloj godini postavljeno oko 4000 kilometara međugradske i unutargradske optike, a prošlogodišnje preuzimanje Amisa dio je iste strategije širenja u fiksnom segmentu.
U prvom kvartalu ove godine, od ukupnog iznosa ulaganja koja su iznosila 14,5 milijuna eura, 54,2 posto više nego lani.
Kreće se s testiranjem nove, još brže tehnologije
Rezultati investicija su sada s predstavljenim brojkama postali vidljivi.
Sljedeća faza je, prema nedavnoj najavi predsjednika Uprave Vipneta Jiříja Dvorjančanskýog, uvođenje tehnologije EuroDocis 3.1 koji uskoro ulazi u fazu testiranja i korisnicima optičko-kabelske mreže trebala bi omogućiti brzinu interneta do 1 Gbit/s.
Brzina interneta kao presudan faktor
Da je važnost brzog interneta prepoznata i na domaćem, još uvijek pomalo konzervativnom, telekomunikacijskom tržištu potvrdilo je istraživanje koje je na uzorku od nešto više od 1200 ispitanika provela agencija Prizma.
U istraživanju je 57 posto ispitanika brzinu interneta navelo kao presudan faktor u procjeni kvalitete usluge, a samo je 26 posto ispitanih kazalo da su im važnije minute poziva uključenih u mjesečnu naknadu.
Prema rezultatima istraživanja, 74 posto ispitanih i dalje koristi ADSL tehnologiju za pristup internetu, a više od 80 posto internetom se služi za čitanje vijesti. Za slušanje glazbe, gledanje video spotova, filmova i praćenje sporta internet koristi 50 posto ljudi, a oko 40 posto ispitanih obavlja aktivnosti vezane uz posao. U 93 posto slučajeva korisnici na internet spajaju računala, mobiteli sa 64 posto, televizori s 28 posto te tableti s 27 posto.
Koliko vremena provodimo ispred TV-a
Istraživanje je otkrilo još neke zanimljive podatke, koji otkrivaju da još uvijek dosta sati provodimo ispred televizora, a prema rezultatima istraživanja, za praćenje željenih sadržaja ljudi se u Hrvatskoj sve više oslanjaju na usluge koje im omogućavaju gledanje televizije bilo gdje i bilo kad.
Većina ispitanika, njih gotovo 60 posto, u prosjeku pred televizorom provede jedan do tri sata dnevno, a gotovo 25 posto ispitanika TV gleda više od 4 sata dnevno.
Što se tiče preferiranog sadržaja, na prvom mjestu su informativni sadržaji za nešto manje od 50 posto ispitanika. Slijede TV serije, filmovi, sport, a nažalost, dokumentarci su i dalje na začelju s 28 posto. Zanimljiv je i podatak da je čak 81 posto korisnika spremno koristiti pay per view uslugu, primarno za gledanje utakmica i sportskih emisija. Što se tiče filmova, najpopularniji naslovi u Vip videoteci prošle su godine bili: Nestala, Interstellar, Hobit: Bitka pet vojski, Kingsmen:Tajna služba te Pobješnjeli Max: Divlja cesta.
TV za van i dalje se najviše gleda kod kuće
Uslugu TV za van većina ispitanika koristi za gledanje serija, filmova i sportskih emisija. Ispitanici najčešće TV za van gledaju kod kuće, njih 38 posto, u 20 posto slučajeva u javnom prijevozu, 19 posto na odmoru i 16 posto na poslu. U 77 posto slučajeva za uslugu TV za van koristi se mobitel, dok se u ostalim slučajevima radi o tabletu ili laptopu.
