Vlada je ograničila cijene goriva. Naftni stručnjak objašnjava zašto je to dobar potez
Konzultant Jasminko Umičević smatra da trgovci naftnim derivatima imaju dovoljno prostora za snižavanje marži
Snažan rast maloprodajnih cijena motornih goriva natjerao je Vladu na intervenciju. No, umjesto smanjenja trošarina, kao što su to tražile neke poduzetničke udruge, na današnjoj sjednici donesena je odluka o ograničenju cijena na rok od 30 dana.
Vlada je tim potezom indirektno ograničila marže trgovcima naftnim derivatima, pa oni sasvim sigurno neće biti oduševljeni tom odlukom. Iako je tržište naftnih derivata deregulirano još 2014. godine, što znači da trgovci slobodno definiraju cijene, Vlada prema Zakonu o tržištu nafte ima pravo na rok od 90 dana uredbom propisati maksimalnu razinu maloprodajnih cijena.
Sljedećih 30 dana ograničene cijene goriva
Cijena Eurosupera ovih se dana na benzinskim crpkama kreće od 11,26 do 11,61 kunu, od čega je marža trgovaca 1,44 kune, a Vladinom današnjom odlukom ona će biti ograničena na 11,10 kuna. Što se tiče dizelskog goriva, njegova cijena kretala se od 11,26 do 11,66 kuna za litru, a Vlada je odlučila da će u sljedećih 30 dana koštati najviše 11 kuna za litru. Inače, marža za dizelska goriva kreće se oko 2,18 kuna po litri.
Iako su državna ograničenja cijena u prošlosti vrlo često vodila do nestašica, naftni konzultant Jasminko Umičević pozdravlja ovaj potez Vlade, jer smatra da trgovci naftnim derivatima imaju dovoljno prostora za snižavanje marži. A osim toga, kaže, svi oni prodaju uvoznu naftu. Podsjeća da rafinerija u Sisku ne radi, ona u Rijeci radi minimalnim kapacitetom, što znači da i INA zapravo prodaje MOL-ove derivate. Osim INA-e, u velikoj četvorci još su Tifon, CRODUX koji je prodan slovenskom Petrolu i ruski Lukoil.
Umičević: Problem su marže, a ne trošarine
“Te kompanije drže 87 posto tržišta i prodaju uvozne derivate. Dakle država nema tu što njih štititi. Trgovci su enormno podigli marže. Na primjer, marža na diesel je 2,20 kuna po litri,a oni u javnost guraju teze da su problem trošarine. One možda jesu veće nego u nekim drugim zemljama, ali svakako nisu razlog povećanja cijena”, kaže Umičević.
Kaže da su trgovci iskoristili razdoblje lockdowna – kada su cijene derivata pale – za povećanje marži, što je s ponovnim rastom cijena, sada došlo do izražaja.
Liberalizacija tržišta naftnih derivata u Hrvatskoj nastupila je u veljači 2014. godine. Tada je ukinuta formula za izračun cijene i najveća dozvoljena marža i od tada trgovci slobodno mogu formirati cijene. Doduše, kao što smo već spomenuli, u Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata ostavljena je mogućnost da država u posebnim situacijama reagira ograničenjem cijena, na rok od najviše 90 dana.
‘Ključ je u enormnim zaradama trgovaca’
“Do 2014. godine, do kada je država kontrolirala cijene, marža je bila po litri 60 lipa. Danas je marža preko dvije kune, to je po toni 300 dolara. Ogroman novac. Marža je bila u skladu s platežnom moći stanovništva i to je bilo prihvatljivo, da bi sada došli na 2,20, a ponekad i na 2,50 kuna po litri goriva.
Mislim da je ovo jedna od rijetkih stvari u kojima je država reagirala kako treba. Što se tiče trošarina, one su sastavni dio proračuna, fiksne su i poznata je njihova namjena. Ključ je u enormnim zaradama trgovaca”, zaključuje Umičević.