Vlasnici nisu krivi ako se preko njihove wi-fi mreže skidaju ilegalni sadržaji, no ima jedna kvaka
Iako vlasnici hotspotova otvorenih mreža neće biti odgovorni za zloupotrebe, postoji kvaka
Europski sud pravde (CJEU) donio je nedavno presudu prema kojoj vlasnici otvorenih Wi-Fi mreža u kafićima, trgovinama i sličnim javnim mjestima ne mogu biti odgovorni za povrede autorskih prava koje je preko mreže počinila treća strana. Drugim riječima, vlasnik hotspota u kafiću neće biti odgovoran za kršenje autorskih prava ako netko preko njegove mreže preuzima ilegalni sadržaj, primjerice, filmove s torentskih stranica.
Ipak, postoji kvaka. Sud je u presudi otvorio mogućnost da vlasnici autorskih prava mogu tražiti nametanje pravnih mjera vlasnicima hotspotova, s ciljem da se zloupotreba otvorenih Wi-Fi mreža svede na minimum. Mjere uključuju zaštitu mreže lozinkom te identificiranje korisnika koji žele koristiti mrežu. To bi drugim riječima značilo da u kafićima i drugim javnim mjestima potencijalno više ne bi bio moguć anoniman pristup internetu.
Slučaj Sony vs. McFadden
Pravna zavrzlama oko Wi-Fija o odgovornosti u slučaju kršenju autorskih prava nastala je prije šest godina, kada je Sony tužio Tobiasa McFaddena, vlasnika trgovine muzičkom opremom kod Münchena koji je svojim kupcima nudio besplatni internet.
Sony je tužio McFaddena (koji je doduše i član Piratske stranke a naziv njegove WiFi mreže glasio je Freedom of Fear) zbog toga što je netko 2010. godine preko njegove internetske veze ilegalno skidao glazbu na koju Sony ima autorska prava, za što im je McFadden odbio platiti 800 eura kazne.
McFadden je prema presudi oslobođen odgovornosti za kršenje autorskih prava i ne mora platiti kaznu, no detalji i posljedice presude mogle bi prilično zabrinuti sve one koji vode računa o svojoj privatnosti prilikom korištenja otvorenih mreža.
“Presuda ugrožava provedbu Junckerovog plana”
Presuda stiže u istom tjednu kada je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio plan omogućavanja besplatnog Wi-Fija na javnim mjestima u Europskoj uniji do 2020 godine. Junckerov plan mnogi su odmah proglasili prilično ambicioznim do nerealnim.
Prema podacima Eurostata koje je iznio euobserver, u Europskoj uniji se nalazi 129 tisuća gradova i općina, odnosno oko 119 tisuća, ako ne računamo Veliku Britaniju. Operacija koja podrazumijeva opremanje svih tih mjesta infrastrukturom za javnim wireless pristupom internetu je ogromna i skupa. Otvarenje prostora za dodatne mjere koje će regulirati pristup internetu, što je učinjeno ovakvom presudom, u svakom slučaju ne idu u prilog njegovoj realizaciji.
#CJEU ruling in the #McFadden case demonstrates: There can be no digital single market without a modern #copyright https://t.co/SVJwSGRXqv
— Julia Reda (@Senficon) September 15, 2016
Zastupnica Piratske stranke u Europskom parlamentu Julia Reda tvrdi da će se presuda Suda pravde itekako odraziti i potkopati realizaciju Junckerovog plana o besplatnom internetu.
Reda je za tech portal Ars Technica izjavila: “Junckerov plan za besplatni internet namijenjen je i izbjeglicama i raznim drugim skupinama ljudi, a za neke od njih se ne može očekivati osobna identifikacija za korištenje javnog Wi-Fija. Europska komisija je svoju inicijativu besplatnog interneta prezentirala na način da će pristup internetu biti moguć bez lozinke… Prema ovoj presudi, vlasnici autorskih prava mogu minirati Junckerov plan i ograničiti pristup.”
“Financiranje od strane Komisije neće biti dovoljno za osiguravanje besplatnog Wi-Fija u svim gradovima i selima, kao što je to Juncker jučer obećao. Za ostvarenje tog plana bit će potrebne inicijative civilnih društava ili komercijalnih internet providera. No omogućavanje besplatnog pristupa internetu upravo je postalo mnogo rizičnija i potencijalno skuplje, zaključuje Reda.