Za Veliku recesiju krivimo pohlepne, našmrkane bankare. Analiza jednog našeg bloga nudi bolje objašnjenje

Odluke američke centralne banke bile su kobne, piše Ekonomski lab

ZADNJA IZMJENA: Aug 18, 2017
Foto: AFP

Za globalnu krizu, takozvanu Veliku recesiju, kojoj se ovih dana navršava deset godina, uglavnom krivimo pohlepne bankare s Wall Streeta. U općeprihvaćenom narativu, kroz niz filmova, knjiga i članaka, kao glavni i jedini krivci zacementirani su Goldman Sachs, J.P. Morgan, Citibank, Lehman Brothers i drugi bankarsko-investicijski giganti.

Odnosno, tipovi poput ovih:

Istina je puno kompliciranija od toga, a utjecajni hrvatski blog Ekonomski lab, pojašnjava zašto su ključnu ulogu imale odluke američkog Feda, centralne banke koja je godinama uoči krize niskim kamatnim stopama pumpala tržište nekretnina.

Uloga politike i državnih banaka

“Fed je politikom pretjerano niskih kamatnih stopa u prvoj polovici desetljeća izazvao veliku kreditnu ekspanziju koja je donijela masovnu kupnju kuća, građevinski bum i rast cijena nekretnina”, piše na Ekonomskom labu Darko Oračić, rukovoditelj Odjela za analize i istraživanja u Središnjem uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Oračić se u analizi bavi isključivo monetarnom politikom i centralnom bankom, no treba spomenuti i ulogu tadašnje američke administracije, koja je agresivno poticala građevinu i kupovanje nekretnina, kao jedan od načina za stimuliranje ekonomije. Kasnije analize posebno su ukazivale na toksičnu ulogu državnih banaka, Freddie i Fannie Mac, koje su ohrabrile privatne banke na veće riskiranje s hipotekama.

Negiranje odgovornosti za krizu

Fedov tadašnji predsjednik Alan Greenspan i njegov nasljednik Ben Bernanke negiraju odgovornost Feda za recesiju, piše Oračić, i tvrde kako je neodrživi građevinski boom posljedica velikog priljeva kapitala iz Kine i drugih zemalja.

“To je djelomično točno, ali treba imati u vidu da je kineska središnja banka povećala kupnju američkih državnih obveznica kako bi spriječila jačanje svoje valute pod poplavom dolara dobivenih povećanim izvozom u SAD. Krajnji izvor velikog priljeva stranog kapitala bila je, dakle, Fedova ekspanzivna politika koja je stimulirala domaću potražnju, a time i uvoz”, piše Opačić, a cijelu analizu pročitajte ovdje.