Za Veliku recesiju krivimo pohlepne, našmrkane bankare. Analiza jednog našeg bloga nudi bolje objašnjenje
Odluke američke centralne banke bile su kobne, piše Ekonomski lab
Za globalnu krizu, takozvanu Veliku recesiju, kojoj se ovih dana navršava deset godina, uglavnom krivimo pohlepne bankare s Wall Streeta. U općeprihvaćenom narativu, kroz niz filmova, knjiga i članaka, kao glavni i jedini krivci zacementirani su Goldman Sachs, J.P. Morgan, Citibank, Lehman Brothers i drugi bankarsko-investicijski giganti.
Odnosno, tipovi poput ovih:
https://www.youtube.com/watch?v=moiLHRR5VPQ
Istina je puno kompliciranija od toga, a utjecajni hrvatski blog Ekonomski lab, pojašnjava zašto su ključnu ulogu imale odluke američkog Feda, centralne banke koja je godinama uoči krize niskim kamatnim stopama pumpala tržište nekretnina.
Uloga politike i državnih banaka
“Fed je politikom pretjerano niskih kamatnih stopa u prvoj polovici desetljeća izazvao veliku kreditnu ekspanziju koja je donijela masovnu kupnju kuća, građevinski bum i rast cijena nekretnina”, piše na Ekonomskom labu Darko Oračić, rukovoditelj Odjela za analize i istraživanja u Središnjem uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Oračić se u analizi bavi isključivo monetarnom politikom i centralnom bankom, no treba spomenuti i ulogu tadašnje američke administracije, koja je agresivno poticala građevinu i kupovanje nekretnina, kao jedan od načina za stimuliranje ekonomije. Kasnije analize posebno su ukazivale na toksičnu ulogu državnih banaka, Freddie i Fannie Mac, koje su ohrabrile privatne banke na veće riskiranje s hipotekama.
Negiranje odgovornosti za krizu
Fedov tadašnji predsjednik Alan Greenspan i njegov nasljednik Ben Bernanke negiraju odgovornost Feda za recesiju, piše Oračić, i tvrde kako je neodrživi građevinski boom posljedica velikog priljeva kapitala iz Kine i drugih zemalja.
“To je djelomično točno, ali treba imati u vidu da je kineska središnja banka povećala kupnju američkih državnih obveznica kako bi spriječila jačanje svoje valute pod poplavom dolara dobivenih povećanim izvozom u SAD. Krajnji izvor velikog priljeva stranog kapitala bila je, dakle, Fedova ekspanzivna politika koja je stimulirala domaću potražnju, a time i uvoz”, piše Opačić, a cijelu analizu pročitajte ovdje.