Širi se teza da DP, i ako dođe na vlast, zbog Zakona ne može ukinuti financiranje Novosti. To je besmislica

Tiskovne i kulturne djelatnosti manjina, kaže zakon, država financira 'sukladno svojim mogućnostima'

U javnom prostoru pojavila su se različita objašnjenja prema kojima bi za takvo što bila potrebna dvotrećinska većina u Saboru, ali to naprosto nije točno

Domovinski pokret najavio je da će po eventualnom dolasku na vlast dokinuti financiranje tjednika Novosti čiji je izdavač Srpsko narodno vijeće. Prema njima, Novosti bi se trebale baviti kulturnim i životnim pitanjima srpskog stanovništva, a ne ideologijama. Nije im prihvatljivo da se iz državne blagajne zastupaju stavovi koji su antihrvatski. Ali sve da Domovinski pokret dođe na vlast, može li tek tako prestati financirati Novosti? Ako vam se dalje ne čita – može.

Prava nacionalnih manjina ustavna su kategorija. Stoga se u Republici Hrvatskoj pripadnicima nacionalnih manjina ravnopravnost jamči samim Ustavom, a dalje uređuje posebnim ustavnim zakonom koji Hrvatski sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. To znači da nije dovoljno da na sjednici na kojoj se o tome odlučuje dvije trećine nazočnih zastupnika glasa za izmjenu takvog zakona, već za diranje u ustavni zakon treba ruku dići najmanje 101 saborski zastupnik od ukupnih 151. U prijevodu, ustavne zakone nije lako promijeniti.

‘Sukladno svojim mogućnostima’

Domovinski pokret međutim najavljuje da će po dolasku na vlast zavrnuti pipu Novostima, tiskovini i elektroničkoj publikaciji koju izdaje SNV. Puni naziv SNV-a je Srpsko narodno vijeće – nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina određeno je u članku 23. da s ciljem unaprjeđivanja, očuvanja i zaštite položaja nacionalnih manjina njihovi pripadnici biraju predstavnike u lokalna vijeća nacionalnih manjina koja potom mogu osnovati koordinacije vijeća nacionalnih manjina što je za srpsku manjinu SNV.

Pored vijeća i koordinacija vijeća, pripadnici nacionalnih manjina mogu osnivati i druge institucije za obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja, kulturne, izdavačke i slične djelatnosti koje sukladno svojim mogućnostima financira Republika Hrvatska. Sukladno svojim mogućnostima. Neke obveze baš i nema. U čl. 18. međutim navodi se da će se u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne samouprave osigurati sredstva za sufinanciranje programa radio i televizijskih postaja namijenjenih nacionalnim manjinama. Radio i televizija da, ali tiskovine nisu obuhvaćene.

Podjela srpskog kolača

Stavak 3. istog članka bavi se tiskovinama, ali ne i njihovim financiranjem. Određuje se tako jedino da manjinske udruge mogu obavljati djelatnost javnog priopćavanja, što obuhvaća i izdavanje novina. No, nigdje ne stoji da je Savjet za nacionalne manjine to dužan financirati.

To tijelo, osnovano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina radi sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu Republike Hrvatske, svake godine donosi Odluku u rasporedu sredstava koja se Državnim proračunom osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina.

Od ukupno 10 milijuna eura, koliko je ovotjednom Odlukom donesenom za 2024. ukupno raspoređeno, Srbima ide nešto više od 2,3 milijuna eura. Ali SNV nisu svi Srbi. Od 2,3 milijuna eura za Srbe, SNV-u ide 768 tisuća eura, a svim ostalim udrugama srpske manjine nešto manje od 1,6 milijuna eura.

Novostima šest posto

Od SNV-ovih 768 tisuća eura, 610 tisuća eura je za 52 broja tjednika Novosti u nakladi od 5.874 komada, dok je preostalih 158 tisuća eura za kulturne manifestacije i slično. Od ukupnog budžeta za Srbe u Hrvatskoj, na Novosti dakle otpada 26 posto. A u cijelom budžetu za manjine u Hrvatskoj, Novosti sudjeluju sa svega šest posto.

Može li Domovinski pokret po eventualnom dolasku na vlast, uz suglasnost HDZ-a, nastaviti financirati manjine općenito, srpsku nacionalnu manjinu, pa i sam SNV u dijelu različitih projekata koji nisu izdavanje tjednika Novosti? Ukratko, može. Jer program kulturne autonomije može se ostvarivati i drugim kanalima, ne nužno izdavanjem jednih konkretnih novina, koje k tome nose tek manji dio budžeta namijenjenog srpskoj nacionalnoj manjini.

U javnom prostoru pojavila su se različita objašnjenja prema kojima bi za takvo što bila potrebna dvotrećinska većina u Saboru, ali to naprosto nije točno jer Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina nije potrebno mijenjati da bi se prestalo financirati neku manjinsku tiskovinu (ili joj se smanjio iznos financiranja) jer one, kao što smo pojasnili, nisu obuhvaćene čl. 18. koji obvezu financiranja programa namijenjenih manjinama ograničava na televizijske i radijske.

Savjet za manjine ovisi o Vladi

Argument za ukidanje financiranja ili barem ovako izdašnog financiranja tjednika Novosti će Domovinski pokret svakako tražiti u činjenici da se sva ostala novinska izdanja (tjednici, mjesečnici, dvomjesečnici) svih ostalih manjina izuzev La Voce del Popolo, koji su dnevne novine, financiraju s ukupno 993 tisuće eura, dok same Novosti s podlistkom Privrednik dobiju 658 tisuća eura.

Na putu tome mogao bi im eventualno stajati Savjet za nacionalne manjine. U njega se ne može imenovati bilo koga već to dvanaesteročlano tijelo, sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, mora izravno ili neizravno biti sastavljeno isključivo od manjinaca. No, Savjet za nacionalne manjine novac ne dijeli iz vlastitog proračuna.

Vlada je krajem 2020. godine donijela Operativni program za zaštitu i unaprjeđenje prava nacionalnih manjina, temeljem kojeg se iz državnog proračuna osigurava određeni novac Savjetu, koji ga dalje prosljeđuje sukladno spomenutoj odluci o rasporedu sredstava. Taj Operativni program donesen je međutim za razdoblje do 2024. godine pa će tako nova vlada za naredni period donijeti novi program o čijem sadržaju će odlučiti po svom nahođenju. Jasno je stoga da Vlada ipak drži financijsku polugu na drugom kraju koje je Savjet, pa bi Novosti, ako se HDZ i DP tako dogovore, mogle uskoro biti prepuštene tržištu.