Drugi krug u Zagrebu i Osijeku, te nekoliko osvojenih gradova po Slavoniji od strane kandidata koje je Domovinski pokret podržavao tek su, međutim, dio priče. Osnova “ozbiljno dobrog rezultata” je solidan postotak podrške koju su dobili po cijeloj Hrvatskoj.
Vrlo dobrih 9,28 posto
Najbliži ekvivalent nacionalnoj podršci na lokalnim izborima je zbroj rezultata za liste za županijske skupštine (i Grad Zagreb). Škorina stranka je tu 16. svibnja osvojila vrlo dobrih 9,28 posto.
Nedovoljno da ugrozi SDP ili HDZ, koji su dobili 16,16, odnosno 29,35 posto glasova, ali itekako dosta da potvrdi status bitnog faktora. Uostalom, u usporedbi s lanjskim parlamentarnim izborima Domovinski pokret je dobio tek 1,5 postotnih bodova manje, dok je, primjerice, HDZ-ov gubitak od srpnja 2020. godine naovamo iznosio čak osam postotnih bodova.
Takav rezultat, te uporno i kapilarno osnivanje lokalnih ogranaka tijekom cijele godine pokazuje da Škorina stranka ima vrlo ozbiljne i dugoročne namjere, kao i uvjete da postane bitan, a ponekad i ponegdje možda i ključni, faktor političkog života u zemlji.
Lavina desničarskih stereotipa
I tu dolazimo do dva krupna problema s kojima će se Domovinski pokret morati suočiti u nastavku svog političkog puta. Prvo, zahvaljujući prije svega kampanji u Zagrebu između dva kruga, gdje su Škoro i njegovi na Možemo! i Tomislava Tomaševića sručili cijelu lavinu desničarskih stereotipa, uz uporan udar fake newsa s društvenih mreža, ta stranka se od svibnja u javnosti definitivno doživljava još desnijom nego dosad.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Takva pozicija, oličena možda prije svega u liku, djelu i slikovitom rječniku žestokog podupiratelja Zlatka Hasanbegovića, ima svoj ozbiljan limit – teško može privući ikoga izvan onog dijela biračkog spektra za koje je HDZ uglavnom oduvijek, a pogotovo sad, u vrijeme Andreja Plenkovića, “nedovoljno državotvoran”. Politička pozicija tog tipa je posve legitimna, ali teško može, u normalnim uvjetima, povući bitno više od desetak posto glasova.
Sirenski zov suradnje s HDZ-om
Drugi krupan problem za Domovinski pokret je isti za svaku stranku koja svoj uspon gradi na i duguje nezadovoljstvu postojećim strukturama – stvarni život. Škorina ekipa, naime, u desecima lokalnih sredina može na vlast – ali u suradnji s HDZ-om. Dakle, strankom koja je, u političkom univerzumu Domovinskog pokreta napravila najveći mogući krimen – koalirala sa SDSS-om.
Kako spojiti ozlojeđenost vlastitih birača i koaliciju s Plenkovićevom strankom, pitanje je o kojem će ovisiti odgovor na to hoće Domovinski pokret ostati – kao što je ostao u ovih godinu dana – značajna politička konstanta, ili će njihovih desetak posto krenuti nagrizati još neki noviji i pravovjerniji igrači s desnice.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zašto su u pravu oni koji tvrde da je Škorina stranka imala ozbiljan uspjeh na ovim izborima
Za županijske liste Domovinskog pokreta (i partnera) glasalo je 9,28 posto birača u Hrvatskoj. Stranku sada čekaju dva ozbiljna problema
Krupan problem za Domovinski pokret je isti kakav ima svaka stranka koja svoj uspon gradi na i duguje nezadovoljstvu postojećim strukturama - stvarni život. Škorina ekipa, naime, u desecima lokalnih sredina može na vlast - ali u suradnji s HDZ-om
Ivo Josipović je u pravu – Domovinski pokret ostvario je ozbiljno dobar rezultat na lokalnim izborima. Stranka Miroslava Škore nije, doduše, ostvarila neki brutalno zvučan uspjeh, kao što bi to bila pobjeda u Zagrebu (zeleno-lijeva koalicija) ili Splitu (Centar), no sasvim bi bilo pogrešno zaključiti da je okusila punu gorčinu poraza.
Drugi krug u Zagrebu i Osijeku, te nekoliko osvojenih gradova po Slavoniji od strane kandidata koje je Domovinski pokret podržavao tek su, međutim, dio priče. Osnova “ozbiljno dobrog rezultata” je solidan postotak podrške koju su dobili po cijeloj Hrvatskoj.
Vrlo dobrih 9,28 posto
Najbliži ekvivalent nacionalnoj podršci na lokalnim izborima je zbroj rezultata za liste za županijske skupštine (i Grad Zagreb). Škorina stranka je tu 16. svibnja osvojila vrlo dobrih 9,28 posto.
Nedovoljno da ugrozi SDP ili HDZ, koji su dobili 16,16, odnosno 29,35 posto glasova, ali itekako dosta da potvrdi status bitnog faktora. Uostalom, u usporedbi s lanjskim parlamentarnim izborima Domovinski pokret je dobio tek 1,5 postotnih bodova manje, dok je, primjerice, HDZ-ov gubitak od srpnja 2020. godine naovamo iznosio čak osam postotnih bodova.
Takav rezultat, te uporno i kapilarno osnivanje lokalnih ogranaka tijekom cijele godine pokazuje da Škorina stranka ima vrlo ozbiljne i dugoročne namjere, kao i uvjete da postane bitan, a ponekad i ponegdje možda i ključni, faktor političkog života u zemlji.
Lavina desničarskih stereotipa
I tu dolazimo do dva krupna problema s kojima će se Domovinski pokret morati suočiti u nastavku svog političkog puta. Prvo, zahvaljujući prije svega kampanji u Zagrebu između dva kruga, gdje su Škoro i njegovi na Možemo! i Tomislava Tomaševića sručili cijelu lavinu desničarskih stereotipa, uz uporan udar fake newsa s društvenih mreža, ta stranka se od svibnja u javnosti definitivno doživljava još desnijom nego dosad.
Takva pozicija, oličena možda prije svega u liku, djelu i slikovitom rječniku žestokog podupiratelja Zlatka Hasanbegovića, ima svoj ozbiljan limit – teško može privući ikoga izvan onog dijela biračkog spektra za koje je HDZ uglavnom oduvijek, a pogotovo sad, u vrijeme Andreja Plenkovića, “nedovoljno državotvoran”. Politička pozicija tog tipa je posve legitimna, ali teško može, u normalnim uvjetima, povući bitno više od desetak posto glasova.
Sirenski zov suradnje s HDZ-om
Drugi krupan problem za Domovinski pokret je isti za svaku stranku koja svoj uspon gradi na i duguje nezadovoljstvu postojećim strukturama – stvarni život. Škorina ekipa, naime, u desecima lokalnih sredina može na vlast – ali u suradnji s HDZ-om. Dakle, strankom koja je, u političkom univerzumu Domovinskog pokreta napravila najveći mogući krimen – koalirala sa SDSS-om.
Kako spojiti ozlojeđenost vlastitih birača i koaliciju s Plenkovićevom strankom, pitanje je o kojem će ovisiti odgovor na to hoće Domovinski pokret ostati – kao što je ostao u ovih godinu dana – značajna politička konstanta, ili će njihovih desetak posto krenuti nagrizati još neki noviji i pravovjerniji igrači s desnice.