Razgovarali smo s arhitektom Nenadom Fabijanićem koji u srijedu u Zagrebu otvara važnu izložbu

Profesor Fabijanić izložit će svoje Postamente u galeriji Josip Račić

U srijedu 29. lipnja Nenad Fabijanić, jedan od naših najuglednijih arhitekata, otvara u galeriji Josip Račić svoju samostalnu izložbu naslovljenu Postamenti. “Uvodeći u opticaj pojam postamenta kao istaknutog elementa mnogih prostornih intervencija i većine izlagačkih manifestacija, arhitekt Nenad Fabijanić metodom pars pro toto ulazi u meritum vlastitih rješenja prihvaćenih uže likovnih zadataka i intenzivnoga suradničkog angažmana s umjetnicima iz drugih medija i tehnika (slikarima, plesačima, koreografima)”, najavljuje izložbu u uvodnom eseju jedan od naših najpoznatijih kunsthistoričara, Tonko Maroević.

I sam autor ovu izložbu opisuje kao esenciju svojih profesionalnih iskustava koje je godinama stjecao kroz suradanju s bliskim mu ljudima poput slikara Ive Šebalja i Josipa Vanište, arhitekta Nevena Šegvića te našeg proslavljenog koreografa Milka Šparembleka. “Antipodi po mnogo čemu pružili su mi priliku sinkronog razumijevanja (djelovanja) i sigurnost prijateljskog dijaloga. Respekt me, jer riječ je o generacijskim razlikama, pozicionirao “iza” i “poslije” (post)”, kaže Fabijanić.

Izložba Ukidanje retrospektive Josipa Vanište, Putareva pisma
Izložba Ukidanje retrospektive Josipa Vanište, Putareva pisma

Arhitekt zanimljive poetike

Budući da se radi o dosta apstraktnoj izložbi zanimalo nas je kako cijenjeni arhitekt uopće definira pojam postamenta. “Postament(um) jest nešto što nosi, podržava, temelj i osnova…, doslovno, postolje za veliku stvar.” A osobito mu se zanimljivim čini odnos koji postament ostvaruje s određenim izloškom.

“Radi se o transformaciji i transkripciji u mjerilu, redukciji i simplifikaciji na elementarno u pristupu te isticanju čistog simbola ili samo oblika. Postament je dopunska forma, aposteriorna posljedica, refleksna reinterpretacija za isticanje izloženih projekata”, objašnjava Fabijanić.

Vaništa i Fabijanić u Gliptoteci 2010. godine
Vaništa i Fabijanić u Gliptoteci 2010. godine

Izložbu, kao i popratnu knjigu, radio je, ističe, sam pa je stoga možemo čitati i kao svojevrsnu demonstraciju njegove autorske poetike; kako u arhitekturi, tako i u njegovom umjetničkom djelovanju. “Razložnost pretpostavljam besmislu i suvišnoj dekoraciji, redukciju i minimalizam prividnoj raskoši i gomilanju, apstrakciju figuraciji ili, bolje rečeno, koegzisteniciji u njihovom balansiranom omjeru”, objašnjava nam profesor Fabijanić.

Izložbu prati i bogato opremljena knjiga

Zagrebačkoj će se publici, inače, predstaviti kroz 11 eksponata. “Izloženi postamenti uz pratnju nekoliko bitnih referentnih artefakata proporcionalno su dimenzionirani i postavljeni u, za ovu priliku, unikatno obnovljenoj sceni male studijske galerije Josip Račić u Margaretskoj ulici kojom sam želio istaknuti povijesni značaj izložbenog komornog prostora.” A galeriju, kako tvrdi, nije odabrao slučajno već i sam izbor lokacije za njega predstavlja svojevrsnu poruku.

Fabijanić napominje i da je njegova predstojeća izložba, kao i knjiga koja ju prati, namjerno koncipirana tako da otvara prostor za interpretaciju, ali i napodopunu i dijalog. “Slojevito upoznavanje izložbenog odabira integrirano u katalogu – knjizi čine prikazi arhitekture, dizajna, scenografije i crteža koje zahvaljujem stalnoj suradničkoj pratnji Željka Pavlovića, Davora Pavlovića, Eme Gorički i Studia Kušan.”

Dio scenografije za Šparemblekov balet Faust
Dio scenografije za Šparemblekov balet Faust

“Knjiga je pothvat svoje vrste, po kontroliranoj perfekciji dizajna (Špela Drašlar i Toni Kancilja) s dovoljno neophodnih elemenata za razumijevanje razloga i namjere ove izložbe”, priča nam naš sugovornik. “Izložba je aposteriorni zaključak i rezultat odnosa ljudi, umjetnika i umjetničkog djelovanja”, dodaje.

U arhitekturi stvari trenutačno ne stoje baš najbolje

No, njegova je izložba puno više. Ona je svojevrsno opredmećenje njegovog poimanja arhitekture. “Zbog recentnog tretmana naše devastirane prakse, pedagoških konfuzija i medijske promocije krhke trend arhitekture, bavljenje arhitekturom u svim njenim dubinama prestaje biti kreativni interes i provokacija.”

Ovakva situacija, kaže, rezultirala je nastajanjem stvarnog, cjelovitog i kontinuiranog sklada kreacije na svim razinama. “Gubi se projektantski kontinuitet, uzbudljivo otkrivanje lokacije, simultani proces i dublje istraživanje arhitektonske strukture. Nastaje arhitektura, upitna u ambijentu i bez atmosfere… zbir arhitvorevina bez identiteta, bez prepoznatljivog autorskog rukopisa.”

Postament_Josip Vanista_Van Goghov krevet_onyx (6).jpg
Postament za van Goghov krevet izveden u oniksu

Izložba je motivirana pedagoškom obavezom

Zanimljivo je i da je njegova izložba motivirana pedagoškom obavezom koju osjeća ne samo prema studentima kojima predaje na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, već i prema svojim kolegama kao i široj kulturnoj javnosti.

“Izložbom predstavljam i krug arhitekata i suradnika koji su mi bliski, poslovno i prijateljski dobronamjerni. Sve zaključno djeluje kao da sam sišao na nekoj stanici profesionalnog života pa sada čekam novi vlak”, otkriva ugledni sveučilišni profesor.

Profesor Fabijanić već priprema novu izložbu

Profesor Fabijanić nam je na kraju otkrio da je izložba Postamenti tek jedan manji dio jedne veće zamišljene izložbe urbanističko-arhitektonskih projekata iz njegovog fundusa koja će se održati u Gliptoteci HAZU u proljeće 2017. godine.

Putareva pisma, detalj s izložbe Ukidanje retrospektive Josipa Vanište
Skizzenbuch, detalj s izložbe Ukidanje retrospektive Josipa Vanište

“Bit će to svojevrsni rezime pod naslovom LOCA REDIVIVA, prikaz arhitektonskog djelovanja u našoj ‘maloj sredini koja ne zna stvarati tempo, ne zna stvarati vrijeme, vrijednost…’ (I.Šebalj). Sretnim smatram vitalni kontinuitet osobnog stručnog interesa uz produkciju koja još uvijek nalazi inspirativnu podlogu… svoj stabilni postament”, zaključuje Nenad Fabijanić.